• Uzgoj mirte
  • 31.12.2019. 12:00

Može li se mirta uzgajati u kući?

Mirta je zimzelena biljka kojoj odgovaraju niske temperature i vrlo je pogodna za uzgoj u bašti. U uzgoju u kući, najveći problem može da predstavlja suv vazduh. Ako ipak želite da je gajite na taj način, pročitajte naše preporuke za uspješan uzgoj.

Foto: Depositphotos/sharafmaksumov
  • 183
  • 18
  • 0

Mirta (Myrtus communis) je aromatična vrsta koja potiče iz južne Evrope i sjeverne Amerike. Pripada familiji Myratceae i tipična je za čitav Mediteran.

Riječ je o zimzelenoj biljci, grmolikog oblika sa bijelim cvjetovima i sitnim plodovima. Može da naraste u visinu do pet metara.

Mirta se uglavnom gaji u bašti jer joj prijaju niske temperature. No, ipak se može gajiti i u kući. O specifičnostima i uslovima takvog gajenja ove biljke, saznali smo od diplomirane inženjerke ratarstva i povrtarstva, Olivere Gavrilović, iz PSSS Pirot.

Izazovi u uzgoju

Glavni problem u uzgoju može da bude suv vazduh i tada lišće počne da žuti i opada, a grančice postanu suve.

Ako ipak želite da je držite u kući, držite je na svježem mjestu, a ljeti iznesite na otvoren prostor. Za oko četiri do pet godina, ako se pravilno uzgaja, počet će da cvjeta i da daje plodove tamno plave boje.

Ljeti je držite na osunčanom mjestu u bašti

Da bi cvjetovi duže trajali, biljku držite u svježoj prostoriji, zimi je umjereno zalivajte, a kad procvjeta, za zalivanje koristite mlaku vodu. Ljeti je držite na osunčanom mjestu u bašti.

Povremeno prskanje mlakom vodom

Zalivanje treba da bude obilno, od proljeća do jeseni, a zimi treba zalivati samo toliko da se zemlja ne osuši.

Prema prepruci stručnjaka, s vremena na vrijeme, poprskajte biljke mlakom vodom.

Sadnja mirte obavlja se jednom godišnje, a odrasle biljke treba presađivati na svake tri do četiri godine, mada je svake godine poželjno obnoviti površinski sloj zemljišta. Koristite zemlju sa tresetom, humusom i pijeskom, dodaje Gavrilović.

Rezidba se preporučuje na proljeće

Temperatura koja mirti odgovara tokom zime je od osam do deset stepeni Celzijusa. Može da se gaji i van svog prirodnog staništa, pod uslovom da se zaštiti od mraza i hladnog vjetra. Kako kaže ova stručnjakinja, traži svjetlo mjesto, izloženo suncu. Od marta do avgusta prihranjuje se kompleksnim mineralnim đubrivima, na svake dvije sedmice.

Razmnožavanje može da bude reznicama i sjemenom. "Sjeme se nalazi u duguljastoj čahuri, ali ipak ove sjemenke na našem podneblju ne mogu uspješno da klijaju. Zato se uglavnom praktikuje razmnožavanje reznicama. Ožiljavaju se zabadanjem u topli pijesak", objašnjava Gavrilović.

Bijeli zvjezdasti cvjetovi cvjetaju od aprila do avgusta

Da bi se krošnja mirte lijepo oblikovala, na početku proljeća mogu da joj se orežu grane, ali tek nakon cvjetanja. Bijeli zvjezdasti cvjetovi cvjetaju od aprila do avgusta. Bobice se beru u jesen kada dobiju tamno plavu boju.

Mirta dobro podnosi presađivanje i najbolje je da je posadite dalje od zgrada ili drugih objekata jer ima prilično jak korijen.

Mirta kao bonsai drvo

Njeni listovi imaju prijatan miris pa se ova biljka ubraja i u začinsko bilje. "Jednostavnog su oblika, veličine od tri do pet centimetara, zimzeleni i kožasti. Cvjetovi su pravilnog oblika sa pet latica i mnogo prašnika. Plod je zapravo bobica sa mnogo sjemenki", navodi Gavrilović.

Mirta se najčešće uzgaja kao dekorativni grm. Za tu namjenu, postoje varijeteti koji omogućavaju da se ova biljka obradi kao bonsai drvo.

Značajna i ljekovita biljka

Ima antiseptičko dejstvo, zbog čega se koristi u liječenju bolesti pluća ili probavnog trakta. Povremeno se koristi u liječenju infekcija mokraćnih kanala i polnih organa. Prema njenim riječima, zahvaljujući blagim i ljekovitim svojstvima, preporučuje se u liječenju infekcija kože.

Djelotvorna je i protiv virusa i upala, a koristi se za inhalacije, kupke i masaže. U nekim zemljama, kako kaže, bobice se žvaču u cilju poboljšanja apetita jer se smatra da podstiče rad probavnog sistema, ali ne preporučuje se tokom trudnoće ili dojenja.

"Ekstrakt ove biljke je ljekovit pa ga neki upotrebljavaju kao zaštitu od čira na želucu, želudačnih bolesti, probavnih smetnji i kod bolesti desni", navodi ona.

Mljeveni listovi koriste se kao začin za neke vrste jela od mesa.

Vino od mirte - mediteranska delikatesa

Rimski specijalitet myrtidanum, vino od bobica mirte i danas se proizvodi u Italiji. Boja ovog pića potiče od antocijana, koji imaju antioksidativno dejstvo i regulišu probavu. "Zanimljivo je da se na Sardiniji prave dvije vrste likera - od crvenih bobica pravi se "Mirto Rosso", a od svijetlih "Mirto Bianco", koji svojim mirisom više podsjeća na mirtu", ističe savjetodavac.

 


Tagovi

Uzgoj mirte Začinska biljka Dekorativni grm Mediteranska biljka Olivera Gavrilović Suv vazduh


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.