Kada drugi neće, Češka hoće: Kako je Ljiljana razvila posao u nerazvijenoj opštini?

Rudo, gradić na tromeđi Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, kojeg odlikuju rijeke, jezera, planine i nestvarna priroda je mjesto gdje je Ljiljana Lasica razvila svoj biznis uzgoja cvijeća i autohtonih sorti povrća. Njen trud prepoznat je u okviru projekta podrške životu seoskog stanovništva u izrazito nerazvijenim opštinama u BiH

Uz podršku Češke razvojne agencije, za ovu porodicu osigurano je uvođenje kotla na pelet čime su obezbijeđeni uslovi za planirano proširenje proizvodnje i nove investicije. U razgovoru za Agroklub, kaže da je sa ovom idejom ozbiljno krenula prije 14 godina iz hobija i čiste ljubavi prema cvijeću.

Početni kapaciteti proizvodnje bili su veoma skromni, od malog plastenika od 24 m² i svega nekoliko vrsta biljaka do današnje proizvodnje sa oko 200 m² plastenika i uzgojem preko 100 vrsta biljaka.

"Sam početak je bio težak kao i svaki susret sa nepoznatom materijom, ali uz mnogo rada, truda, odricanja i učenja došlo se do današnjih rezultata koji su iz godine u godinu sve bolji", navodi naša sagovornica.

Uz kvalitet dolazi i uspjeh

Ljiljana kaže da je njen posao održala stalna briga o kvalitetu i proizvodima. Prvi korak u procesu proizvodnje je kvalitetan odabir sjemena, reznica, supstrata za sadnju i sredstava za zaštitu biljaka. Ovaj proces počinje u septembru mjesecu. Sljedeći korak je sjetva sjemena i oživljavanje reznica za šta je potreba određena temperatura. Održavanje temperature je neophodno tokom zime i ranih proljećnih mjeseci. Najveći izazov u procesu proizvodnje jeste održavanje temperature tokom hladnih zimskih mjeseci.

"Do sada smo to postizali na razne načine, npr. pomoću peći na čvrsto gorivo i termogenih radijatora za rasprašivanje toplog vazduha, što je dobro rješenje, ali fizički veoma naporno jer zahtijeva loženje na svaka 2 do 3 sata zavisno od hladnoće, što je veoma iscrpljujuće kada se ponavlja u kontinuitetu par mjeseci", pojašnjava Lasica.

Veliko olakšanje predstavlja donacija koju su dobili od Češke razvojne agencije u vidu kotla na pelet kako za samu proizvodnju tako i za sve članove porodice koji učestvuju u ovom procesu. Vjeruju da će podići i sam kvalitet proizvodnje budući da kotao održava konstantsnu temperaturu što u velikoj mjeri povećava kvalitet biljaka.

"Takođe, doprinijeće i povećanju kvaliteta naših života, jer smanjivanjem noćnog ustajanja povećavamo dnevnu produktivnost što dovodi do veće proizvodnje i veće zarade. Ova donacija je inicirala nabavku većeg i modernijeg plastenika, što je već odavno predstavljalo naš plan, koji nije bilo moguće realizovati zbog otežanog načina zagrijavanja", navodi Ljiljana.

Poruka nezaposlenim ženama

Pored povećanja kapaciteta za proizvodnju u budućnosti planiraju i povećanje asortimana cvijeća, ali i proširenje proizvodnje autohtonih sorti povrća koje sada proizvode u malom obimu.

"Tržište smo izgradili", navodi Ljiljana, dodajući da svoje proizvode u najvećoj mjeri plasiraju na teritoriji opštine Rudo, gdje mušterije imaju mogućnost kupovine na licu mjesta u plastenicima što u velikoj mjeri povećava njihov izbor. "Plasman takođe vršimo prodajom na gradskim pijacama u okolnim opštinama tj. u Čajniču, Rogatici i Višegradu. Naši proizvodi su zahvaljujući zadovoljnim mušterijama našli put u cijeloj Bosni i Hercegovini."

Zahvaljuje se na donaciji i pomoći organizacija i nadležnih institucija koji su zajedno prepoznali potrebe ove porodice. "Ovakav vid pomoći nama veoma znači i radujemo se budućim saradnjama. Svim nezaposlenim ženama, koje razmišljaju o pokretanju nekog sopstvenog biznisa želim da poručim da se rad uz dovoljno jaku želju, podršku i mnogo odricanja uvijek isplati", zaključuje na kraju razgovora.

Ove aktivnosti su realizovane su kroz projekat "Participativna izgradnja kapaciteta u odabranim opštinama u BiH koji vode ka poboljšanju uslova života seoskog stanovništva 2024. - 2027.", koji provodi Development Alliance, u saradnji sa Udruženjem poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske i Regionalnog razvojnog servisa Drvar, a finansiranog iz sredstava Češke Republike preko Češke razvojne agencije, Opštine Rudo, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i samih korisnika.