Evo kako u avgustu besplatno razmnožiti lavandu, ružmarin, kadulju i smilje

Druga polovina avgusta idealno je razdoblje za uzgoj novih sadnica omiljenih mediteranskih i aromatičnih vrsta. Biljke u ovo doba polako završavaju svoj intenzivan rast, a njihovi ovogodišnji izboji počinju lagano odrvenjavati.

Upravo su takve, čvrste reznice, najbolji materijal za brzo, sigurno i potpuno besplatno razmnožavanje lavande, ružmarina, kadulje i smilja.

Naime, u proljeće su novi izboji previše meki, sočni i skloni truljenju, dok su s druge strane zimi grane potpuno drvenaste te izrazito sporo i teško puštaju korijen.

Zato je poludrvenasta reznica u avgustu dovoljno čvrsta i stabilna da ne istrune u vlažnom supstratu. Pri tome je njezin vrh još uvijek fiziološki aktivan, što potiče brzo stvaranje novog korijenovog sistema.

Izgled reznice za razmnožavanje

Lavanda - birajte zdrave izboje bez cvjetnih pupova ili s kojih su cvjetovi orezani odmah nakon cvatnje.
Ružmarin - koriste se vrhovi ovogodišnjih grana koji u donjem dijelu mijenjaju boju iz svijetlo zelene u svijetlo smeđu.
Kadulja - traže se čvrsti izboji s dobro razvijenim vršnim listovima.
Smilje - koriste se kompaktne, zdrave grančice s čvrstom bazom.

Doba dana i alat za uzimanje reznica

Reznice s matičnih biljaka uzimajte rano ujutro. Preko noći biljke se nahrane vlagom pa je turgor (unutarnji pritisak) u stanicama na vrhuncu. Ako ih uzimate po vrućini, bit će dehidrirane zbog čega će se slabije primiti. Drugi izbor je kad već sunce padne.

Koristite isključivo oštre i dezinficirane vrtne makaze ili voćarski nož. Nemojte ih kidati rukom. Prije radova prebrišite oštricu medicinskim alkoholom kako s matične biljke ne biste prenijeli gljivična ili bakterijska oboljenja.

Priprema reznice korak po korak

Odrežite zdrav izboj duljine 8 do 12 cm, i to odmah ispod nodija, dakle čvora, mjesta iz kojeg izbijaju listovi. Na tom se mjestu nalazi najveća koncentracija biljnih hormona zaduženih za ukorjenjivanje.

Pažljivo skinite sve listove s donje polovine reznice, oko 4–5 cm od dna. Ne čupajte listove prema dolje jer ćete oguliti koru. Radije ih pažljivo odrežite ili zakrenite u stranu.

Na samom vrhu ostavite samo 4 do 6 mladih listova. Kod kadulje i ružmarina, ako su listovi izrazito veliki, prepolovite ih škarama poprečno. Time sprečavate pretjerani gubitak vode isparavanjem.

Ako se na vrhu nalazi cvjetni pupoljak ili ocvale glave, obavezno ih uklonite. Biljka ne smije trošiti energiju na cvijet, nego na formiranje žila.

Reznice u kontinentalnim krajevima možete uzimati najkasnije do sredine ili kraja septembra, a na jugu i do sredine oktobra.

Prirodni stimulatori ožiljavanja

Za bolji uspjeh kod ožiljavanja bazu reznice prije sadnje možete umočiti u mljeveni cimet koji je odličan prirodni fungicid koji sprječava truljenje baze u supstratu. Namočite bazu reznice te ju uvaljajte u prah cimeta. Prije sadnje u supstratu napravite rupicu kako ne biste prilikom zabadanja reznice skinuli cimet s nje.

Med djeluje antiseptički i sadrži prirodne šećere i minerale koji mladoj reznici daju početnu energiju za stvaranje novih stanica. Također prije sadnje reznicu umočite u malo meda te posadite u supstrat.

Supstrat, sadnja reznica i njega

Nikada nemojte saditi reznice u tešku vrtnu zemlju jer ona zadržava previše vode i zbija se što može ugušiti male žilice. Idealna mješavina supstrata je 50% kupovnog za presadnice i 50% pijeska ili perlita.

Priređenom smjesom napunite kontejnere za presadnice ili plastične čaše s izbušenim rupama na dnu. Supstrat dobro navlažite vodom. Drvenim štapićem ili olovkom napravite rupu dubine oko 3 do 4 cm. Umetnite reznicu umočenu u cimet ili med (može i oboje) tako da ogoljeni dio stabljike u potpunosti uđe u zemlju. Prstima lagano pritisnite supstrat oko reznice kako bi dobro prianjala i kako ne bi ostali zračni džepovi.

Posađene reznice pokrijte preokrenutom plastičnom bocom kojoj ste odrezali dno čime će se održavati visoka vlažnost zraka. Svaki dan nakratko, pet minuta je dovoljno, skinite bocu radi provjetravanja i sprječavanja pojave plijesni.

Posude postavite na svijetlo mjesto, ali u sjenu ili polusjenu - ispod krošnje drveta, na natkrivenu terasu ili sjevernu stranu objekta. Direktno ljetno sunce ispod plastike razvit će ekstremnu temperaturu i brzo uništiti mladu reznicu. Supstrat mora biti stalno blago vlažan, ali nikada natopljen vodom.

Presađivanje i zimovanje

Kada uočite da reznice aktivno tjeraju nove listiće ili kada korijenčići počnu izbijati na drenažne rupe na dnu posude, ožiljavanje je uspješno završeno. Tada potpuno uklonite plastičnu bocu te pustite biljčice sedam dana u polusjeni bez pokrova kako bi se navikle na prirodnu vlažnost zraka.

Pažljivo, čuvajući grumen zemlje oko korijena, presadite svaku sadnicu u pojedinačne teglice promjera 10 do 12 cm. Upotrijebite mješavinu vrtne zemlje, kvalitetnog komposta i malo pijeska.

Mlade sadnice razvijene u kasno ljeto još uvijek nemaju dovoljno dubok korijen da bezbolno prežive jake kontinentalne mrazove. Stoga ih prve zime nemojte saditi u vrt. Posude prenesite u hladnu, ali zaštićenu prostoriju kao što je svijetli podrum, garaža, staklenik ili trijem gdje se temperatura kreće između 3 °C i 10 °C. Zalijevajte ih štedljivo, tek da se supstrat u potpunosti ne osuši.

U proljeće iduće godine, kada prođe opasnost od jakih mrazova, dakle u travnju ili svibnju, sadnice će biti snažne, dobro ukorijenjene i spremne za sadnju na stalno mjesto u kamenjaru ili cvjetnjaku.

Najčešće greške koje treba izbjeći

Uvijek držite reznice u hladu dok ne razviju čvrst korijen.

Oprezno s vodom jer previše vlage dovodi do truljenja baze stabljike i napada gljivica.

Evo koje začinsko i ljekovito bilje možete brati i kada procvjeta, a koje tada gubi aromu

Pazite kod uzimanja grančica jer meki, sočni vrhovi brzo istrunu, dok previše odrvenjene, stare reznice sporo ili nikako ne puštaju žile.

Prilikom uklanjanja donjih listova pazite da ne ogulite koru stabljike jer je svaka rana otvoren ulaz za bolesti. Uvijek koristite oštar alat.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor