Aleksandar Kuzmanović na 100 kvadrata uzgaja traženo ljekovito i aromatično bilje

Korištenju ljekovitog i aromatičnog bilja bio je nezaobilazni element u tradicionalnoj medicini gotovo svih naroda i civilizacija.

Najpoznatiji grčki filozof i ljekar Hipokrat svojom je rečenicom: "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana", nastojao ukazati na važnu ulogu hrane, a tako i bilja, za jačanje otpornosti organizma te liječenje bolesti i povreda.

Upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja je višestruka, od prehrane, kozmetike, njege tijela do korištenja za vjerske rituale i rituale iscjeljivanja koji su karakteristični za mnoge kulture.

Opojni mirisi šire se imanjem Kuzmanovića

Prednosti ljekovitog i aromatičnog bilja prepoznao je i Aleksandar Kuzmanović sa Poljoprivrednog gazdinstva "Ararat" iz sela Mrčajevci kod Aleksandrovca, koji se u posljednjih nekoliko godina okrenuo rasadničkoj proizvodnji upravo ovog bilja.

Njegovim imanjem danas se šire opojni mirisi nane i bosiljka, pomiješani sa lavandom, ruzmarinom i drugim ljekovitim biljem, koje ovaj vrijedni domaćin uzgaja s puno pažnje i ljubavi.

"Nana i bosiljak su nam primarni proizvodi, dok ostale biljke uzgajam u manjoj količini. Nezaobilazna biljka na imanju je i čuvarkuća, koja je poznata po svojim ljekovitim dejstvima. Nekada nije bilo kuće ispred koje se nije nalazila ova ljekovita biljka", započinje svoju priču Kuzmanović.

On ističe da se na uzgoj ljekovitog bilja prvobitno odlučio kako bi svojim pčelama omogućio što kvalitetniju hranu. Međutim, tokom svog boravka na sjeveru Italije primijetio je da tamošnje stanovništvo pridaje mnogo pažnje upravo ljekovitom i aromatičnom bilju.

"Vidio sam plastenike i staklenike smještene između kuće i ulice. Ljudi bi u povratku s posla navratili, kupili bosiljak i produžili svojoj kući da naprave ručak. Rekao sam sebi: “E, ovo su pare, ovako se radi”. Nakon toga sam se okrenuo tom poslu i nadam se da će naši građani polako prigliti tu ideju da u svoju ishranu počnu što više uvrštavati ljekovito i aromatično bilje", prisjeća se Kuzmanović.

Restorani i kafići najviše kupuju svježu nanu i bosiljak

On pojašnjava da ljekovito bilje uzgaja na otvorenom, kao i u plastenicima i staklenicima, na ukupnoj površini od oko 100 kvadrata.

Najveća potražnja vlada za nanom i bosiljkom, koje u svježem stanju dostavlja kafićima i restoranima. Ostale biljke uglavnom prodaje po sajmovima ili na kućnom pragu.

Kuzmanović ističe da restorani uglavnom traže svježi bosiljak za pesto sos i salate, dok se nana koristi za koktele i dodatke jelima. Svježu nanu, koju ne uspije da proda, Kuzmanović je pretvara u sok, koji kasnije, takođe, prodaje.

Naš sagovornik ističe da je pravljenje ovog soka jednostavno, i ne samo što osvježava, već je i izuzetno ljekovit, pa tako, između ostalog, ubrzava metabolizam i proces mršavljenja, opušta nerve i cijeli organizam te garantuje miran i dobar san.

Iako postoji više načina za pravljenje ovog soka, Kuzmanović kaže da je najvažnije da je nana kvalitetna.

Govoreći o uzgoju ljekovitog i aromatičnog bilja, naš sagovornik ističe da ove biljke ne traže nikakav poseban tretman.

"One prirodno rastu u našem okruženju, i mi samo kontrolišemo da se ne izgubi jačina i aroma", pojašnjava Kuzmanović.

Ekološka proizvodnja

On ističe da je cijela proizvodnja ekološka, uključujući i zemlju koju koristi u svom plasteniku, stakleniku i na otvorenom dijelu na kojem se odvija process proizvodnje ljekovitog i aromatičnog bilja.

Kuzmanović ističe da u svojoj proizvodnji koristi ekološku zemlju "Floravita" koju još dodatno obogaćuju tozom od kafe. U tome mu pomažu restorani i kafići kojima dostavlja ljekovito bilje, jer oni skupljaju na jednom mjestu toz od kafe, koji potom Kuzmanović preuzme nakon što im dostavi naručeno bilje.

"Onda tu kafu miješam sa tom zemljom i ostalim biološkim otpadom koji imamo u domaćinstvu", otkriva nam Kuzmanović.

On ističe da su građani slabo informisani o mogućnostima koje im nudi ljekovito bilje, te zbog toga na sajmovima pokušava da im pruži što više informacija o tome.

Kuzmanović kaže da je prijem kod građana izuzetno pozitivan što pokazuje da bi oni željeli da kupuju ovo bilje ako bi im se pružilo više informacija o njemu, i povećala ponuda na tržištu.

"Ne nudimo građanima dovoljno informacija, ali ni sirovina. Kod nas su se trgovina i poljoprivreda svele na to, ako je rodilo u Turskoj, biće i kod nas na stolu. Teško je lokalnom proizvođaču da dođe do police u prodavnici i proda svoj proizvod, a isto tako je teško naći trgovca koji zna šta treba da uradi sa tom robom i kako da je predstavi. I na kraju, teško je naći mušteriju koja zna šta hoće. To je složen proces", zaključuje Kuzmanović.

Klice i mikrobilje

Osim ljekovitog i aromatičnog bilja, ovaj farmer je poznat i po proizvodnji klica i mikrobilja. Kuzmanović ističe da je trenutno jedini u Republici Srpskoj koji se ozbiljno bavi ovom proizvodnjom.

On pojašnjava da klice i mikrobiljke predstavljaju najbrži mogući način dobijanja u prirodi upotrebljivih hranjivih materija i minerala od sjemena.

"Postupkom vlaženja, toplote i ostaloga izazivamo da biljka krene iz klice. U tom trenutku ona sve mineralne materije i kalorije koje ima u sebi prebacuje u klice. Dok ne izađu listovi, biljka ima sve što joj treba. Zbog toga su klice najzdravija i najbrže moguća hrana koja se može dobiti. One predstavljaju sigurnu budućnost, upravo zbog te brzine dobijanja i odsustva potrebe za dejstvovanjem hemije i bilo kakvih drugih preparata. Biljka brzo dođe do željene veličine, a insekti koji bi išli uz to nemaju vremena da se toliko razviju", kaže Kuzmanović.

On dodaje da trenutno u ponudi ima oko 20 vrsta klica, među kojima su alfa alfa, lucerka, pšenica, sočivo, grašak, suncokret i druge. Klice i mikrobilje uglavnom od njega kupuju restorani, ali i pojedini građani kojima ih isporučuje na kućni prag.