Slaba iskorištenost sredstava iz EU fonda za ruralni razvoj

Evropski revizorski sud predstavio je svoje tematsko izvješće "Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavljenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate" (br. 16/2017) članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta u Bruxellesu.

U tematskom izvješću objavljenom u novembru prošle godine Evropski revizorski sud navodi kako za razdoblje 2014.-2020. EU planira izdvojiti gotovo 100 milijardi eura no utvrđena su i određena kašnjenja. S obzirom na to da je 2023. posljednja godina za prihvatljive rashode u okviru programskog razdoblja 2014.-2020., ravnomjerna raspodjela rashoda kroz predmetno razdoblje (od odobrenja svakog programa ruralnoga razvoja do 2023.) dovela bi 2018. godine do prosječnih rashoda od 41%.

6 članica će imati ispodprosječnu razinu rashoda?

Od analiziranih 10 država članica, za njih šest predviđa se da će imati ispodprosječnu razinu rashoda. Također, u usporedbi sa prethodnim programskim razdobljem pokazatelji naznačuju da je otprilike 90% financijskog plana EPFRR-a ostalo neiskorišteno na početku 2017. (što je četvrta godina programskog razdoblja), dok je ta brojka za prethodno razdoblje iznosila 83%.

Oko 90% financijskog plana EPFRR-a ostalo je neiskorišteno na početku 2017.

Marijana Petir, zastupnica u Evropskom parlamentu pozdravila je izvješće Evropskoga revizorskoga suda rekavši kako je prema podatcima iz novembra 2017. koje joj je prošloga tjedna dostavila Evropska komisija kao odgovor na njezino zastupničko pitanje vidljivo da je "gledajuće sve države članice u prosjeku apsorpcija sredstava iz programa ruralnoga razvoja svega 21,4%. Čak je 12 država članica ispod toga prosjeka, među kojima je i Hrvatska. Taj je prosjek izrazito nizak i to moramo pod hitno promijeniti", rekla je Petir.

Ona je također rekla kako je "vidljivo da nam svakim danom sela sve više odumiru, mladi se iseljavaju u druge države članice, novac nam je itekako potreban, a na kraju čak i onaj novac koji stoji na raspolaganju se uopće ne koristi".

Zašto je apsorpcija sredstava u državama članicama tako niska?

Od predstavnika Evropskog revizorskog suda željela je doznati koje je stajalište toga Suda zašto je apsorpcija sredstava u državama članicama tako niska i što Sud nalazi kao glavni razlog takvoga stanja. Sud je iznio i niz preporuka Evropskom parlamentu, Vijeću, Evropskoj komisiji i državama članicama u svrhu poboljšanja procesa izrade budućih programa, rekao je u svom izlaganju Janusz Wojciechowski, član toga Suda.

Između ostalog predlažu "usklađivanje dugoročne strategije i donošenja politika s proračunskim ciklusom te obavljanje sveobuhvatnog pregleda potrošnje sredstava prije određivanja novog dugoročnog proračuna".

Podsjetimo kako je Petir nakon nalaza Evropskoga revizorskoga suda u novembru 2017. povjereniku Evropske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Philu Hoganu uputila zastupničko pitanje u kojem je zatražila podatke o sredstvima isplaćenima iz financijskog plana EPFRR-a u ovom proračunskom razdoblju po državi članici/regiji do 01. novembra (u postotku iznosa predviđene omotnice). Ujedno, zatražila je podatak o iznosu sredstava iz EPFRR-a ugovorenih do toga datuma. Povjerenika Hogana pitala je na temelju dosadašnjih iskustava i ovih pokazatelja, o procjenama Komisije koliko će novaca iz financijskog plana EPFRR-a po državi članici/regiji ostati neiskorišteno do kraja programskog razdoblja.

Hrvatsko selo vapi za investicijama

Komisija je u svom odgovoru zastupnici Petir navela da izvršenje proračuna Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) dobro napreduje. "U apsolutnoj su vrijednosti isplate još uvijek niže u usporedbi s istim periodom u prethodnom programskom razdoblju. Međutim, uzme li se u obzir vremenski okvir donošenja pravnih akata, izvršenje protječe uobičajenim ritmom", navodi Komisija.

Financijsko izvršenje programa ruralnog razvoja za 2014.-2020. odvija se prema planu te će države članice u tekućem programskom razdoblju, za razliku od prethodnog, imati dodatnu godinu za korištenje sredstava

Kad je u pitanju iznos ugovorenih sredstava, Komisija navodi kako su obveze prema korisnicima (u smislu ukupnih javnih rashoda) do 31. augusta 2017. iznose 64,4 milijarde eura. Taj iznos čini 43% predviđenih ukupnih javnih rashoda država članica za cijelo programsko razdoblje. No, Petir kaže da je čudi takav odgovor Komisije jer je iz tablice koju je Komisija dostavila (možete ju pogledati u dokumentu ispod članka), vidljivo da je iskoristivost sredstava niska i da je prosjek svega 21,4% što nas sve mora zabrinuti.

Nastavno na pitanje o procjenama Komisije o neiskorištenosti sredstava, Komisija u svom odgovoru navodi kako je "prerano za predviđanja o tome hoće li na kraju ovog programskog razdoblja ostati neiskorištenih sredstava. Financijsko izvršenje programa ruralnog razvoja za 2014.-2020. odvija se prema planu te će države članice u tekućem programskom razdoblju, za razliku od prethodnog, imati dodatnu godinu za korištenje sredstava, s obzirom na to da se umjesto pravila N + 2 primjenjuje tzv. pravilo N + 3". Iz Komisije također napominju kako pažljivo prate situaciju u državama članicama kako bi osigurali neometanu provedbu programa ruralnog razvoja.

Foto: auremar/bigstockphoto.com