Poljoprivrednici Republike Srpske traže pravedniji budžet: Hoće li u 2027. biti dovoljno 180 miliona KM?

Predstavnici udruženja poljoprivrednih proizvođača zajednički će sa Ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske, raditi na pripremi programa podrške za 2027. godinu. Informacija je ovo s nedavnog održanog sastanka predstavnika Mljekara RS s resornom ministricom Anđelkom Kuzmić.

Navedeno je i kako će agrarni budžet će vjerovatno ostati isti kao ovogodišnji, odnosno 180 miliona maraka za podsticanje razvoja poljoprivrede i sela, ali će sredstva biti drugačije raspoređena.

Ako ostane vlast, ostat će i budžet

Komentirajući je li namijenjeni iznos dovoljan za razvoj, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, Milorad Arsenić, kaže da bi se proizvođači uklopili u 180 miliona maraka, kada bi sredstva bila raspoređena za proizvodnju i kapitalne investicije.

"Kada je riječ o raspodjeli sredstava unutar Republike Srpske, tu ima puno stavki koje se ne tiču proizvodnji, a tiču se podrške raznim naučnim institucijama, veterinarskom sektoru i raznorazne čudnovate stavke koje mi ne razumijemo", kaže Arsenić.

Suština je, dodaje, da će budžet ostati isti, ako i vlast ostane ista, budući da su pred nama oktobarski izbori. Smatra da je veliki problem odliv sredstava na traktore koji ne prave radne sate.

"Bez obzira što neki subjekti kupe više traktora, to nije problem ako oni rade. Ima slučajeva gdje se i četiri gazdinstva registruju unutar jedne kuće, i svake godine neko ostvaruje pravo, a najčešće oni ne rade nego čekaju da prođe zakonski rok, nisu kupljeni da bi radili", navodi Arsenić, dodavši kako bi on, da je u prilici, dozvolio podršku kupovini više mašina jednom subjektu ako ako će one biti korištene za proizvodnju hrane.

Budžet nije sveto pismo

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, Stojan Marinković, ističe da su i prilikom kreiranja aktuelnog budžeta i pravilnika sva relevantna udruženja poljoprivrednih proizvođača su bila saglasna sa njim i sa načinom raspodjele, no da u toku godine po određenim prioritetima dolazi do preraspodjele tih sredstava.

"S obzirom na sadašnji nivo proizvodnje sredstva su dostatna. Međutim s obzirom na to da se cijena inputa drastično mijenja, naročito kada su u pitanju energenti, onda dolazimo i do porasta svih cijena repromaterijala koja ulaze u poljoprivrednu proizvodnju. Vjerovatno bi moglo to da bude i nešto više", smatra Marinković.

Ističe kako su i pri kreiranju ovogodišnjeg budžeta tražili da on bude oko 200 miliona KM, ali je ostao na 180 miliona maraka, s tim što su odobrena sredstva i od Investicione svjetske banke za navodnjavanje, potom mađarski program, što je u konačnici premašilo 200 miliona.

"Budžet nije sveto pismo, znači postoji mogućnost da će doći do rebalansa budžeta u toku iduće godine, čemu se mi iskreno nadamo i što ćemo na neki način i preko udruženja i predlagati Ministarstvu, tako da ne mislimo da je u ovom momentu to nešto što nije promjenjivo i što će ostati u toku cijele godine", dodaje Marinković.

Pravednije raspodijeliti

Da je dosadašnji agrarni budžet u Republici Srpskoj bio dosta dobar smatra Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, uz napomenu da ga je samo trebalo "pravednije raspodijeliti". Prema njegovom mišljenju manje sredstava je trebalo ići na podsticanje ulaganja u mehanizaciju, a više u podrške proizvodnjama.

"Ali s obzirom na klimatske promjene i velika ulaganja, za naredne godine mislim da je budžet jako mali. Malo bi bilo i 300 miliona maraka, ako hoćemo da održimo našu proizvodnju i da opstanu ljudi na selu. Znači, ako ne bude ulaganja u podršku proizvodnji i ako se ne povećaju subvencije i premije za proizvedeno i prodato voće i povrće, izdvajanja za stoku i za sve drugo, to će biti jako malo", navodi Dojčinović.

On je istakao da proizvođačima trenutno ostane jako malo ili nimalo subvencija te da bez velike podrške sigurno neće opstati. Neophodno je, dodaje, ulagati u protivgradne mreže, akumulacije, sisteme za navodnjavanje - da se u razvijenijim poljoprivrednim krajevima dovede tehnička voda.

"Mi imamo Kozaru, naše planine su pune vode samo što mi to ne koristimo, ne akumuliramo i ne pripremamo se za ovakve godine. Čujemo već sada da će iduća godina biti još ekstremnija, mi se moramo pripremati i odupirati, priroda jer je neumoljiva i nepredvidljiva. Voće je uništeno 100 posto, ko ove godine nije imao dovoljne količine vode, to više ne zadovoljava standarde ni za industriju", ističe prvi čovjek voćara RS.

Nema volje da se stanje mijenja

U Udruženju "Sela Semberije i Majevice", također smatraju da bi 180 miliona maraka bio dovoljan budžet, ako bi on bio usmjeren na proizvodnju, no kako ističe predsjednik Savo Bakajlić, evidentno je da niko nema uvid u njegovo trošenje.

"Niko ne zna do današnjeg dana koliko je isplaćeno, šta je ostalo. Ovako, normalno da bi trebao biti veći, jer ko uspije da održi proizvodnju u 2026. pred kraj i u 2027. godini on će biti veliki heroj. Ali vidim da ljudi nemaju optimizma, sve je preplavljeno uvoznom hranom, niko ne reaguje da se to pokuša smanjiti, da se nađe način za zaštitu domaće proizvodnje", navodi Bakajlić.

Kukuruz pred berbom: Kada je bolje krenuti nego čekati?

Prema njegovim riječima prinosi kukuruza će biti umanjeni od 60% do 90% u zavisnosti od parcele, odnosno od podneblja gdje je bliža voda, bez obzira na navodnjavanje. Podsjeća da je rod pšenice bio rekordan, ali da je otkupna cijena oborena te da niko nije stao uz proizvođače.

"Ovo je otišlo predaleko i mislim da se teško može popraviti bez ozbiljnog rada i truda i volje", zaključio je Bakajlić.

^{*Naslovna fotografija: Depositphotos/iriana88w/Maja C. Celić}

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor