Nelikvidnost budžeta otežava isplatu podsticaja

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednica Vlade Željka Cvijanović i ministar poljoprivrede Stevo Mirjanić održali su u Banjaluci konsultacije sa predstavnicima republičkih poljoprivrednih udruženja o opštoj situaciji u agrarnom sektoru, u svjetlu predstojećeg zasnivanja novog ciklusa proizvodnje.

"Prošlu godinu završili smo veoma uspješno u agrarnom sektoru. U oblasti primarne proizvodnje ostvarili smo ukupan obim proizvodnje od oko 1,5 milijarde KM sa učešćem animalne proizvodnje od oko 52 posto. Ostalo je biljna proizvodnja i kad se tome doda učešće prehrambene industrije dobijemo dvije milijarde i 480 miliona maraka, što je najveće pojedinačno učešće privredne grane u formiranju bruto domaćeg proizvoda Republiike Srpske", podsjetio je ministar Mirjanić.

Nelividnost budžeta uticala na isplate

On je rekao da su uslovi privređivanja ovoj godini složeni, pogotovo imajući u vidu ukupnu likvidnost, te da je poljoprivreda u specifičnoj poziciji. Dodao je i da je ovogodišnji nivo sredstava za podsticaje u poljoprivredi približan sredstvima u prošloj i pretprošloj godini.

"S jedne strane, u ovoj godini imamo otežavajuću okolnost zbog primjene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u onom dijelu u kojem je on iskorigovan u odnosu na plasmane određenih roba na tržište BiH, a sa druge strane, nelikvidnost budžeta je uticala da imamo neredovne isplate tekućih podsticaja", kaže ministar Mirjanić.

On je naveo da su poljoprivredni proizvođači iskazali određeno neslaganje sa pojedinim elementima u pravilniku o podsticajima za ovu godinu, koje je, kako je rekao, "posljedica nedostatka ukupnih sredstava, a ne toga da je neko preferiran više ili manje".

"Ova poteškoća mogla se značajnije ublažiti donošenjem zakona o akcizama i na toj osnovi izdvajanjem dijela sredstava, kojim bi se pokrio negativni uticaj akciza na plavi dizel, ali i obezbijedio i dio sredstava, prije svega, za proširenu reprodukciju", rekao je ministar Mirjanić.

On je dodao da su još u toku debate u odgovarajućim skupštinskim tijelima i organima BiH, te da je moguće očekivati i drugačiji obrt situacije kada je riječ o, eventualno ubrzanijoj proceduri donošenja tog zakona, čime bi se dobrim dijelom ublažila ova situacija.

Pravilnik o podsticajima stupio na snagu

Prema riječima ministra Mirjanića, u agrarni sektor su do sada uložena velika sredstva.
"Ako uzmemo period od 2010. do 2016. godine, uloženo je više od 680 miliona KM, po svim osnovama. Bez obzira što je sadašnji nivo sredstava nizak i nedovoljan i što se moraju povećati sredstva za agrarni budžet, mi ipak imamo situaciju da je mnogo farmi, voćnjaka i ostalog, izgrađeno podsticajnim sredstvima iz Budžeta Republie Srpske", rekao je ministar Mirjanić.

On je napomenuo da je Pravilnik o podsticajima stupio na snagu i da se od ponedjeljka može očekivati mogućnost korišćenja plavog dizela za proizvođače.

"Bez obzira što je pravilnik stupio na snagu, dogovorili smo se da još jednom sagledamo neke sugestije u vezi sa onim što predlažu pojedina uderuženja. Ovdje nemamo u potpunosti konsenzus svih udruženja u pojedinim namjenama i dogovorili smo se da se udruženja u narednih nekoliko dana dogovore i zajedno formulišu eventualne prijedloge za izmjenu i dopunu pravilnika", rekao je ministar Mirjanić i istakao da će se nakon toga svi prijedlozi ponovo sagledati i odlučiće se čime se pravilnik, eventualno, može dopuniti, ali u okviru raspoloživih 60 miliona KM.

"Ako se donesu odgovarajući zakoni, o kojima sam govorio mi možemo računati na jedan dio sredstava, a kako ćemo koristiti ta sredstva, ponovo ćemo se dogovarati sa onima na koje se ta sredstva odnose", rekao je ministar Mirjanić.

On je istakao da je jedno od najsuptilnijih pitanja agrarne politike u svim državama, pitanje spoljnotrgovinskog poslovanja, njegove uređenosti i zaštite domaće proizvodnje.

Štiti se uvozna, a ne domaća roba

"Mi nemamo dobro uređen taj segment i to je veliki problem za naše proizvođače, ako mi imamo danas situaciju u BiH da se više štiti uvozna roba nego domaća, onda je to problem", rekao je ministar Mirjanić.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskom poslovanju i zaštiti domaće proizvodnje, ministar Mirjanić navodi da su svi mehanizmi na nivou zajedničkih organa.

"Mi smo na zajedničkoj sjednici vlada Republike Srpske i Federacije BiH dogovorili tačno o mjerama koje bi trebalo primijeniti u ovom smislu i uputili kao naš zajednički prijedlog u zajedničke organe. Sasvim bi bila druga relacija ovih 60 miliona KM u fokusu podmirenja potreba poljoprivrednih subjekata, kada bi imali dobro provedenu zaštitu domaće proizvodnje", rekao je ministar Mirjanić.

Predsjednik Udruženja mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac je ponovio da će se sastanak nastaviti ove sedmice, kada će doći sa detaljnim zahtjevima.

"Mislimo, prije svega, na Pravilnik koji je objavljen, ali postoji mogućnost da dođe do određenih izmjena. Smatramo da Pravilnik u određenim segmentima treba ispraviti. Moramo se odlučiti da li želimo maksimalne podsticaje u proizvodnji, ili želimo maksimalne podsticaje u investicijama. To je do nas da se odlučimo", naglasio je Usorac.

Dugovi 10 miliona KM

Govoreći o dugovima prema poljoprivrednim proizvođačima, Usorac je izjavio da oni iznose ispod 10 miliona i da dosta zavise o ruskom dugu. On je izrazio očekivanje da će se procedura u Sarajevu ubrzati kako bi se ta sredstva što prije isplatila zbog aktulne sjetve. Usorac je naveo da će jedno od pitanja na predstojećem sastanku poljoprivrednika sa predsjednikom Dodikom biti i SSP, zato što su, kako je rekao, poljoprivredici prevareni.

"Na sastanku sa njemačkim ministrom poljoprivrede ranije u Sarajevu, bila nam je obećana pomoć u saniranju gubitka dijela dohotka, nakon potpisivanja adaptiranog SSP-a i otvaranja tržišta. Samo u mljekarskom sektoru u BiH šteta iznosi 24 milion KM. Predsjednik Dodik je obećao da ćemo pokrenuti to pitanje. Ili su nas prevarili, ili ćemo dobiti stvarnu štetu koju smo pretrpili", rekao je Usorac.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković rekao je da Savez ostaje pri zahtjevu od 6% za agrarni budžet.
"Mi insistiramo na iznosu tih sredstava kako bismo mogli zadovoljiti primarnu proizvodnju, ali i za investicije u izgradnji objekata, dugogodišnjih zasada, hladnjača i prerađivačkih kapaciteta", rekao je Marinković.

On je istakao da će se na budućim sastancima u vezi sa prijedlozima i korekcijama Pravilnika za 2017. godinu dati prioritet određenim sektorima, kako u pogledu zastupnjenosti, tako i u pogledu interesa Republike Srpske i razvoja cjelokupne poljoprivrede.

"To će biti u narednom periodu usaglašeno na nivou udruženja i upućeno u proceduru. Dio prijedloga će biti predočen direktno predsjedniku Republike Srpske, sa kojim je dogovoreno da prijedloge dostavimo i njemu i ministru Mirjaniću", objasnio je Marinković, navodi se na stranici Ministarstva poljoprivrede RS.

Foto: vladars.net
​​