Oko 70% izdvajanja za poljoprivredu u BiH ode na direktne podrške. Kada se posmatra podrška po pojedinačnim proizvodima, najveći korisnik podrške i dalje je proizvodnja kravljeg mlijeka
Ukupna podrška poljoprivredi i ruralnom razvoju u Bosni i Hercegovini u 2025. godini dostigla je 444,94 miliona KM, što je rast za oko 23 miliona KM u odnosu na godinu ranije.
Raspodjela sredstava po entitetima i distriktu izgledala je ovako:
Prema Godišnjem izvještaju iz oblasti poljoprivrede, struktura potrošnje godinama ostaje nepromijenjena. Direktne podrške sa 311,9 miliona KM (70% budžeta), i dalje ubjedljivo dominiraju nad ostalim mjerama. Više od polovine ukupnog budžeta (53% ili 237,6 miliona KM) usmjereno je na podršku pojedinačnim proizvodnjama.
U prvom kvartalu 2026. u BiH uvezeni traktori u vrijednosti 55 miliona KM: Ovo je najskuplji
Mjere ruralnog razvoja u 2025. godini su finansirane su sa 99,3 miliona KM, a najveći dio sredstava odnosi se na nabavku mehanizacije i opreme, za šta je izdvojeno 93,6 miliona KM. Značajna sredstva usmjerena su i na izgradnju štalskih objekata, kao i na podršku mladim poljoprivrednicima, za koje je izdvojeno 8 miliona KM, najvećim dijelom iz FBiH.
Analiza strukture podrške po proizvodima i proizvodnjama pokazuje da su i lani najveća sredstva usmjerena na podršku pojedinačnim proizvodima. Za ovu namjenu izdvojeno je više od 237,6 miliona KM, što predstavlja 53% ukupnog budžeta za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Nakon podrške pojedinačnim proizvodima, najveći dio sredstava usmjeren je na mjere koje se odnose na grupe proizvoda, za koje je u 2025. godini izdvojeno 95,9 miliona KM. Na trećem mjestu su mjere podrške koje se odnose na sve proizvode, sa izdvojenih 55,7 miliona KM ili 12,5% ukupnog budžeta.
Kada se posmatra podrška po pojedinačnim proizvodima, najveći korisnik podrške i dalje je proizvodnja kravljeg mlijeka za koju je izdvojeno 37,5% ukupnog budžeta. Značajniju podršku ostvarile su i proizvodnja goveđeg mesa sa 5,8% te proizvodnja pšenice sa 5,1% ukupnih izdvajanja, dok učešće svih ostalih pojedinačnih proizvoda pojedinačno ne prelazi 4% budžeta.
Koliko je poljoprivreda doprinijela ekonomiji BiH u 2025. godini?
Ovakva struktura potvrđuje dominantan značaj sektora mljekarstva u sistemu poljoprivrednih podsticaja u BiH, uz značajnu zastupljenost govedarske i ratarske proizvodnje.
U regionalnom kontekstu, Bosna i Hercegovina se po obimu izdvajanja za poljoprivredu nalazi u sredini - između zemalja s najvećim agrarnim budžetima i onih s daleko skromnijim sredstvima. Međutim, svim zemljama u okruženju zajednički je isti problem: ubjedljivo najveći dio novca odlazi na direktne podsticaje proizvođačima, dok su ulaganja u ruralni razvoj i dubinske, strukturne reforme i dalje u drugom planu.
Ukupni budžeti u posmatranim zemljama za period 2024. i 2025. godina:
| Država | 2024. (miliona eura) | 2025. (miliona eura) |
|---|---|---|
| Bosna i Hercegovina | 215,06 | 227,50 |
| Srbija | 717,91 | 936,70 |
| Sjeverna Makedonija | 108 | 116,64 |
| Crna Gora | 64,56 | 77,06 |
Srbija je među posmatranim zemljama, apsolutni lider po izdvajanjima i sa 936,7 miliona eura u 2025. godini drži ubedljivo prvo mjesto. Struktura podrški pokazuje izrazitu dominaciju direktnih plaćanja, za koja je izdvojeno 750 miliona eura, odnosno oko 80% ukupnog agrarnog budžeta.
Sjeverna Makedonija je lani bila "opterećena" starim dugovima. Od ukupno 116,6 miliona eura u prošloj godini, više novca je otišlo na krpljenje starih rupa i izmirenje dugova iz prethodnih godina (59,2 miliona €) nego na tekuće mjere (57,3 miliona €). Od tekućih sredstava, za direktne podrške otišlo je 51,6 miliona, dok je za ruralni razvoj ostalo svega 5,7 miliona eura.
Crna Gora je imala najmanji budžet, ali najskladniji pristup. Sa 77 miliona eura u 2025. godini nalazi se na regionalnom začelju po ukupnoj sumi. Međutim, ističe se znatno uravnoteženom pristupu finansiranju sektora.
Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede za 2025. godinu, koji je sačinilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine će biti dostavljen Vijeću ministara BiH na razmatranje, a potom i Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje.
Izvori
Tagovi
Autorica