EU subvencijama treba hitna reforma - usmjeriti sredstva malim i srednjim poljoprivrednicima

Ako evropski poljoprivrednici i kompanije žele izbjeći klimatski kolaps i ekonomske poteškoće, uobičajeno poslovanje više nije opcija.

Glavna je to poruka zajedničkog izvještaja predstavljenog predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen 4. septembra, kao rezultat sedmomjesečnih intenzivnih pregovora među 29 organizacija uključenih u poljoprivredno-prehrambeni sektor, često suprotnih stavova, piše Politico.eu.

Nova vizija za hranu i poljoprivredu

Izvještaj naglašava potrebu za hitnom reformom sistema poljoprivrednih subvencija EU-a, čiji budžet prelazi 300 milijardi eura. Umjesto da se nastave nagrađivati najveće farme, predlaže se usmjeravanje podrške prema malim i srednjim poljoprivrednicima, kojima je ona najpotrebnija.

Trenutni sistem subvencija zasnovan na površini već je dugo kritiziran, ali provođenje značajnih promjena se pokazalo teškim. Uprkos tome, po prvi put postoji konsenzus među poljoprivrednim lobijima i ostalim dionicima o potrebi podrške manjim farmama.

Predlaže se uvođenje posebnih ekoloških plaćanja za poljoprivrednike koji koriste održive prakse, a ovaj program ne bi trebao ovisiti o tome hoće li se poštovati dodatna ekološka pravila koja nadilaze postojeće zakone EU-a, kao što su ona o zagađenju nitratima ili zaštiti staništa.

Učesnici su također zatražili "godišnje značajno povećanje" ekološke podrške.

Što se tiče održivih prehrambenih sistema, izvještaj preporučuje smanjenje konzumacije mesa i mliječnih proizvoda te promociju biljnih alternativa.

Također se poziva na reviziju zakonodavstva EU-a o označavanju hrane, posebno u pogledu marketinga usmjerenog prema djeci, uz zagovaranje poreznih olakšica i drugih fiskalnih poticaja kako bi održivi izbor postao zadan.

Kontroverzni ekološki zakoni

Poljoprivredni sektor, koji doprinosi više od 10% ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, uglavnom iz stočarstva, također je ključna tema. Iako EU planira smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, poljoprivreda još nema konkretne ciljeve.

Izvještaj predlaže prilagođene planove za različite poljoprivredne sisteme, s posebnim fokusom na stočarstvo. Predloženi su teritorijalni akcijski planovi za regije s visokom koncentracijom stoke, kao što su svinjogojstvo u Kataloniji i Nizozemskoj, uz mogućnosti dobrovoljnog otkupa životinja i prekvalifikacije poljoprivrednika.

Učesnici su također podržali neke od najkontroverznijih ekoloških zakona EU-a, poput zakona o obnovi degradiranih ekosistema, te zatražili osnivanje "dobro finansiranog fonda za obnovu prirode" izvan poljoprivrednog budžeta.

Nakon pet godina, FBiH dobila novu Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja usklađenu sa ZPP-om!

Posebno se ističe potreba za revizijom zastarjelih pravila o dobrobiti životinja, uključujući zabranu korištenja kaveza na farmama, uz prijelazno razdoblje prilagođeno vrsti.

Također je predloženo uvođenje standarda za procjenu održivosti farmi te fonda za pravednu tranziciju koji bi olakšao prijelaz na održiviji agro-prehrambeni sektor i to na teritoriju cijele EU. 

Uspješan prehrambeni i poljoprivredni sektor

U pokušaju odgovora na nezadovoljstvo poljoprivrednika zbog niskih prihoda i sve strože ekološke regulative pred izbore za EU, von der Leyen je ponudila ustupke poljoprivrednim lobijima, što je izazvalo kritike ekoloških nevladinih organizacija i progresivnih zakonodavaca. 

U izvještaju o dijalogu, na 100 stranica, naglašava se da su poljoprivredna i prehrambena proizvodnja ključni za europsko društvo i sigurnost.

"Ishod ovog strateškog dijaloga pokazuje da je moguće nadići polariziranu raspravu i stvoriti povjerenje među vrlo raznolikim učesnicima. Sada imamo vrlo čvrste temelje za razvoj nove vizije za hranu i poljoprivredu u Europi“, rekla je von der Leyen.