Plamenjača je najčešće oboljenje koje može potpuno da uništi usjeve krompira, paradajza ili patlidžana. Postoje brojni prirodni pripravci koji nam mogu pomoći u sprečavanju njene pojave.
Plamenjača (Phytophthora infestans) je najčešće oboljenje koje se javlja na paradajzu, krompiru i patlidžanu na našem području. Simptomi su uočljivi na listovima, stablu, ali i na plodovima povrća. Problem je što veoma brzo može da izazove propadanje cjelokupnog uroda.
Veoma često ostaje skrivena i nama se čini da je odjednom cijeli usjev zaražen. Obično se javlja od maja do septembra, a najčešće u junu i julu. U tom periodu stvaraju se optimalni uslovi za razvoj gljivice i pojavu simptoma.
Prvi znaci infekcije manifestuju se na donjim listovima u vidu malih mrko zelenih, uljastih pjega, koje se brzo šire i zahvataju stablo i gornje listove. Njenom razvoju pogoduje vlažno i toplo vrijeme. Prepoznaje se po pojavi bijele prevlake na naličju lista koja se nalazi na prelazu zdravog i osušenog tkiva i može se primjetiti rano ujutro ili poslije kiše. Povećana vlaga pogoduje stvaranju ove prevlake. Kada je vrijeme kišovito i vlada visoka vlažnost, javlja se i na licu lista i on brzo propada, postaje crn i suši se. Kada se pjege pojave na stabljici one se šire i formiraju prsten koji izaziva sušenje dijela biljke iznad prstenaste pjege.
Sa zaraženih biljaka širi se neugodan miris, a cijeli usjev izgleda kao da je spaljen.
Osim zelenih dijelova, simptomi se javljaju i na plodovima i krtolama. Na površini paradajza i patlidžana javljaju se vodenaste mrlje koje postaju smeđe. Tokom kišovitog ljeta bijela prevlaka može se javiti i na plodovima. Ukoliko se noktom zapara površina zaražene krtole, vidjeće se smeđe obojeno meso unutrašnjosti krompira. To je moguće uočiti kod onog mladog, a kada pokožica potamni teže se primjete mrlje od plamenjače.
Na krtolama su vidljive pjege i udubljenja, ali simptomi mogu izostati. Bolest može izazvati potpuno propadanje krompira tokom skladištenja.
Kako bi zaštitili povrće potrebno je primijeniti preventivne mjere, poput izbora sorti i hibrida, agrotehničkih mjera odgovarajuće lokacije, poštovanje plodoreda, sjetva zdravih krtola i sjemena, uništavanje žetvenih ostataka.
Postoje razlike između pojedinih sorti i hibrida u pogledu otpornosti prema plamenjači pa izbor prilagoditi postojećim mikroklimatskim uslovima.
Za sadnju upotrijebiti zdrave krtole, kao i zdravo sjeme. Prije sjetve poželjno je odraditi njihovu dezinfekciju.
Od agrotehnike najvažnije je da na parceli gdje će se uzgajati pomenute kulture nema ostataka i samoniklih biljaka krompira. Gljivica prezimljava u krtolama i one je prenose iz sezone u sezonu. Nikada ostatke iz skladišta ne bacajte blizu usjeva.
U uzgoju navedenih povrtarskih vrsta potrebno je odabrati terene koji će ograničiti pojavu plamenjače. To su osunčane i prozračne lokacije jer omogućavaju brže sušenje biljaka poslije kiše ili jutarnje rose, magle, odnosno smanjuje se vlažnost. Doline u kojima se zadržava magla, blizina vodenih površina ili šuma, sjenovita područja nisu pogodni za proizvodnju krompira, paradajza i patlidžana.
Na isto mjesto ovo povrće dolazi tek poslije četiri godine. Posebno su loši kao predusjevi ili kada se sade blizu jedan drugoga jer se bolest lako prenosi pošto se radi o vrstama iz iste porodice.
Među preventivnim mjerama naročito se ističe košenje biljaka krompira prije vađenja krtola. Uklanjanjem cime smanjuje se broj spora gljivice koje mogu da zaraze krtole prilikom vađenja.
Takođe ne smije biti ni pregust sklop prilikom sadnje jer takve biljke dugo ostaju vlažne poslije kiše ili magle i to pogoduje pojavi i brzom širenju plamenjače.
Primjena prirodnih sredstava je dio preventive. Na takav način sprečava se pojava infekcije, ali se ne suzbija kada se već jednom pojavi.
Rastvor bijelog luka ubija spore gljivice. Tretiranje biljaka treba ponavljati svakih 10 do 15 dana u zavisnosti od vremenskih prilika. Pogodan je za manje površine u bašti.
Za pripremu je potrebno 100 grama nasjeckanog bijelog luka preliti sa čašom vode i ostaviti 24 sata (jedan dan). Nakon toga se procijedi i razblaži sa deset litara vode.
Osim običnog mlijeka, možemo koristiti kefir za pripremu preparata za zaštitu biljaka. Na njega najbolje reaguje paradajz. Sa tretiranjem treba započeti 10 do 15 dana poslije sadnje na stalno mjesto i nastaviti prskanje jednom u toku sedmice.
Priprema se tako što se jedan litar kefira razblaži sa deset litara vode i ostaviti dva dana. Dobro se izmiješa i spreman je za upotrebu.
Ovaj rastvor može da pomogne i kod pojave prvih znakova pojave oboljenja. Za njega je neophodno 100 grama kvasca rastvoriti u deset litara vode i smjesa je spremna za primjenu.
U zaštiti biljaka krompira, paradajza i patlidžana može nam pomoći i rastvor farmaceutskog joda. Priprema se sa deset litara vode, čija je temperatura 20°C. Kada je toplija ili hladnija, slabije će djelovati ili uopšte neće imati nikakav efekat. U vodu dodati 35 do 40 kapi joda. Kada se promiješa doda se jedan litar surutke ili običnog mlijeka. Tekućina je nakon toga spremna za korištenje.
Tagovi
Autorica
