Globalna potrošnja mesa trebala bi se smanjiti, ali i prekomjerno iskorištavanje zemljišta i vodenih resursa ili će sigurnost hrane, zdravlje i biološka raznolikost biti ugroženi, navodi se u izvještaju UN-a o utjecaju klimatskih promjena na Zemlji.
Način na koji čovjek upravlja zemljištem, proizvodnjom, ali i konzumiranjem hrane, mora se promijeniti kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje. Potrošnja mesa trebalo bi se smanjiti, ali i prekomjerno iskorištavanje zemljišta i vodenih resursa ili će sigurnost hrane, zdravlje i biološka raznolikost biti ugroženi, navodi se u izvještaju UN-a o utjecaju klimatskih promjena na Zemlji.
Izvještaj kaže da su rast svjetskog stanovništva i promjene u načinima potrošnje izazvali jedinstvene stope iskorištavanja zemljišta i vode. Ukazano je na velike promjene u poljoprivrednim i prehrambenim navikama, ali i to da će se prestati sa izričitim zalaganjem za izbacivanje mesa iz upotrebe u prehrani.
Promjene u prehrani, koje podrazumijevaju hranu biljnog porijekla, kao i održivu hranu životinjskog porijekla, mogu do 2050. godine osloboditi nekoliko miliona kvadratnih kilometara zemljišta i potencijalno ukloniti 0,7 - 8,0 gigatona ugljen dioksida godišnje, navodi međuvladin panel Ujedinjenih nacija za klimatske promjene (IPCC).
"Postoje određene vrste dijeta koje imaju niži otisak ugljenika (karbonatni otisak) i vrše manji pritisak na zemljište", izjavio je Jim Skea, profesor na londonskom Imperial Univerzitetu.
"Odlaganje akcije moglo bi rezultirati nepovratnim utjecajem na neke ekosisteme, a što dugoročno može dovesti do značajnih dodatnih emisija plinova iz ekosistema koje bi ubrzale globalno zagrijavanje", kaže se u izvještaju.
IPCC je na sastanku u Ženevi ove sedmice finalizirao izvještaj, što bi trebalo pomoći da se vlade sljedeće godine sastanu na konferenciji u Čileu. Tema konferencije bila bi načini sprovođenja Pariškog sporazuma iz 2015. godine i mogućnost rješavanja neizbježnih klimatskih promjena.
"IPCC ne preporučuje dijetu. Na prehrambene izbore veoma često utječu i lokalne proizvodne prakse i kulturne navike", rekao je Skea, jedan od autora izvještaja. Zemljište može biti i izvor ugljen dioksida, koji je glavni plin staklenika, odgovoran za globalno zagrijavanje, a bolje upravljanje zemljištem može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, smatraju u IPCC. Ipak, to nije jedino rješenje i smanjenje emisije iz svih sektora privrede neophodno je za brzo smanjenje globalnog zagrijavanja.
Aktivnosti u poljoprivredi, šumarstvu i drugi načini korištenja zemljišta, činile su 23 odsto od ukupne neto emisije plinova staklenika u periodu 2007-2016. godine. Kada su uključene prije i postproizvodne aktivnosti u prehrambenom lancu, udio je porastao i do 37%.
U izvještaju se navodi da je, od preindustrijske ere, temperatura vazduha na kopnu porasla za 1,53 stepena Celzijusa, dvostruko više od prosječne temperature (0,87 stepeni Celzijusa), prouzrokujući više toplotnih talasa, suša i obilnih kiša, kao i degradaciju zemljišta i dezertifikaciju. Ljudski faktor direktno utječe na sve navedene nepogode, navodi Reuters.
U posljednjem izveštaju IPCC upozorava na veće poremećaje u globalnim lancima hrane jer ekstremni vremenski uslovi postaju još izraženiji zbog klimatskih promjena. Predviđa se prosječno povećanje cijena žitarica od 7,6% do 2050. godine, što dovodi do većih cijena hrane i povećanog rizika od gladi. Promjene u načinima potrošnje već su doprinijele da oko dvije milijarde odraslih ima prekomjernu težinu, dok je istovremeno procijenjeno da je 821 miliona ljudi još uvijek pothranjeno.
Potrošnja biljnih ulja i mesa po glavi stanovnika više je nego udvostručena, na osnovu podataka od 1961. godine, ipak trenutno u ukupnoj proizvodnji hrane ima 25-30% gubitaka. Prinosi žitarica poput kukuruza i pšenice u nekim regionima su opali dok su kukuruz, pšenica i šećerna repa u drugim regionima povećani u posljednjim decenijama.
Zemljište može biti i početak i kraj emisije ugljen dioksida, glavnog plina staklenika. Ovo je ujedno i glavni uzrok globalnog zagrijavanja. Dok šume sa jedne strane mogu apsorbirati plinove koji upijaju toplotu iz atmosfere, krčenje šuma sa druge strane može pojačati zagrijavanje uslijed gubitka vegetacijskog pokrivača i erozije zemljišta. Mjere za smanjenje emisije, kao što je proizvodnja, biogoriva proizvedenih iz biomase, kao i sadnja drveća, mogu povećati konverziju zemljišta.
Smanjenje krčenja i degradacije šuma, moglo bi rezultirati smanjenjem 0,4-5,8 gigatona ugljen dioksida, navodi se u izvještaju. Amazon, koji je oko 60% u Brazilu, najveća je tropska prašuma na svijetu. Ponekad je nazivaju i "pluća svijeta" zbog ogromnih količina ugljen dioksida koje njeno drveće apsorbira.
Brazilski predsjednik, Jair Bolsonaro, od kada je na funkciji, podržao je otvaranje zaštićenih područja Amazonije kako bi se olakšala poljoprivreda i rudarstvo.
Izvori
Tagovi
Autor
