• Proizvodnja bukovače
  • 30.07.2020. 11:30
  • Tuzlanski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Tuzla

U uzgoju bukovače važan kvalitet sirovina, ali i svake proizvodne faze

Tri prijatelja su za vrijeme pandemije korona virusa pokrenuli novi posao - proizvodnju gljive bukovače. I odlično im ide, prvu turu su rasprodali u rekordnom roku, a planiraju i proširenje proizvodnje.

Foto: Arhiva Erdžana Junuzovića, Edisa Osmića i Danijela Stjepanovića
  • 290
  • 104
  • 0

Pandemija korona virusa izazvala je ekonomske krize i gubitak posla širom Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Međutim, postoje i oni koji su za vrijeme pandemije odlučili razviti novu ideju i pokrenuti posao. Među njima je i trojac iz Tuzle, mladi Erdžan Junuzović, Edis Osmić i Danijel Stjepanović.

Oni su u vrijeme korona krize odlučili pokrenuti uzgoj gljive bukovače, te osnovati firmu "Fungi kultura". Dio sredstava za pokretanje biznisa dobili su preko start up projekta od Fondacije tuzlanske zajednice, a dio sami obezbjedili. Njihov gljivarnik smješten je u RPC Inkubatoru Lipnica u Tuzli, a prostor je u potpunosti prilagođen uzgoju bukovače. Simulacija svjetlosti unutar objekta obavlja se led rasvjetom toplote 6.500K, koja je spojena na digitalne tajmere, te simulira smjenu dana i noći.

Proizvodnja bukovače rentabilnija od šampinjona?!

"Uzgoj bukovače nije težak, ali potrebna je odgovarajuća temperatura i svjetlost. U samom procesu rasta, temperatura treba da bude nekih 21 ili 22 stepena. Potrebna je i veća vlažnost, kao i smjena dana i noći. Prirodno svjetlo je najbolje ili ovako neka simulacija kao kod nas. Cjelokupan proces uzgoja - od stavljanja supstrata u vreće do berbe, traje otprilike tri do četiri sedmice", kaže Edis Osmić.

Na pitanje otkud baš proizvodnja bukovače i ko ih je podučio svemu što znaju, kažu da se otac jednog od njih već bavio ovim poslom pa su imali osnovno predznanje, a bili su spremni i naučiti sve neophodne nove informacije.

Kako ide tok proizvodnog procesa?

"Zašto mi to ne bismo pokušali proizvoditi? Sjeli smo i razmislili o tome. Shvatili kako ide proces proizvodnje. Naučili o tome. Dosta edukacije smo prošli. Pronašli gdje možemo nabaviti dobar supstrat i micelij i sve ono što nam treba da bi naš proizvod bio vrhunske kvalitete. Naučili smo i da ga pripremimo sami, nabavljajući kvalitetnu pšeničnu slamu koja prolazi proces sječenja i pasterizacije, potpuno organskom metodom. Naša proizvodnja ni u čemu ne odstupa od standardnog procesa koji se opisuje u literaturi. Ono što naše gljive čini drugačijim jeste pažnja koju posvećujemo svakoj proizvodnoj fazi, kao i visok kvalitativni standard u izboru sirovina", objašnjava nam Erdžan Junuzović.

Za uzgoj bukovače potrebna je slama koja se kuha i sa micelijem gura u vreće. Sve to se pakuje u sterilnim uslovima, stavlja na police i zatim se izbuše rupe za plod. Uz dobre uslove, od jednog džaka može se nabrati od 1,5 do tri kilograma gljive.

Do tri ciklusa je isplativo

"Sam urod ovisi od procenta ukupne težine vreće. Nekih 20 - 25% težine vreće je rod koji se bere u tri vala. Prvi val je najznačajniji. Naredni je 50% od prvog roda. Do neka tri ciklusa je isplativo, a nakon toga se prazni prostor i ubacuju se nove vreće", pojašnjava Osmić.

Nadaleko su poznata nutritivna svojstva i kvalitet bukovače. Kao gljivu koja jača imunitet, vjekovima su je koristili Kinezi, a krajem prošlog stoljeća počela se jesti i u Evropi. Posebno mjesto zauzima u ishrani dijabetičara.

"Gljiva bukovača je idealna zamjena za meso. Vegetarijanci je koriste kao zamjenu za meso. Bogata je vitaminima, aminokiselinama, vlaknima. Farmaceutska industrija je dosta koristi u proizvodnji lijekova", ističe Danijel Stjepanović.

U planu im je proširenje proizvodnje

Kilogram bukovače za sada košta sedam maraka. Svježe ubrane gljive dostavljaju na kućnu adresu u roku od osam sati, a sve što su proizveli u prvoj turi su i rasprodali. Pored finansijske koristi koju su ostvarili, veliki uspjeh im predstavlja feedback koji dobiju od kupaca. Komentari su jako pozitivni, a ovaj trojac je zadovoljan i planira proširenje proizvodnje.

"Možemo se pohvaliti da imamo kupce raznih kategorija - i mlađe i starije, dijabetičare i zdrave osobe koje praktikuju organsku ishranu. Zatim tu su i restorani i picerije koji uvode na meni jela sa bukovačom. Najviše je onih koji imaju dobra iskustva sa ovom gljivom. Međutim, nakon uvida u recepte i njenu ljepotu, mnogi se odlučuju da to probaju. Naročito nam je drago, kada probaju pa kažu da im se sviđa i da žele još. Činjenica je da na našim prostorima bukovača i nije bila toliko poznata pa su ljudi bili skeptični da je uopšte probaju, ali drago nam je da vidimo da se to mijenja", kaže Stjepanović.

Idealna za sve koji praktikuju organsku ishranu

Tokom promotivnog perioda prodaju vrše isključivo putem društvenih mreža jer na taj način ostvaruju direktan kontakt sa kupcima i dobiju reakcije i povratne informacije iz prve ruke. Na svom Facebook profilu Fungi kultura objavljuju i interesantne recepte, te edukuju čitaoce o blagotvornom djelovanju ove gljive na organizam.

Stoga, posjetite ovu stranicu, koristite domaće, organski proizvedene gljive i (p)ostanite zdravi.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj bukovače Organski proizvedena gljiva Erdžan Junuzović Edis Osmić Danijel Stjepanović Uzgoj micelija Proizvodnja supstrata


Autorica

Naila Causevic

Više [+]

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.