Stajnjak na njivi: Kako smanjiti gubitke hranjivih materija?

Vrijedno organsko đubrivo je stajnjak koji pored azota, fosfora, kalija ima čitav niz drugih sadržaja koji pozitivno djeluju na zemljište i povećavaju plodnost. Njegovo djelovanje je višegodišnje. Dužina razlaganja zavisi od količine koja je primijenjena, karakteristikama zemljišta, dubine zaoravanja, klimatskih uslova, kvaliteta i stepena zrelosti stajnjaka.

U prosjeku se razlaže za tri godine i to u prvoj godini 50 posto, u drugoj 30 i u trećoj 20 posto. Na lakšim tipovima zemljišta ti procesi se brže odvijaju i traju do dvije godine, na težim do pet godina.

Količina pregorjelog stajnjaka po m² se kreće od 10 do 15 kg. Za velike površine se primjenjuje od 20 do 40 t/ha, a to zavisi od kvaliteta zemljišta i drugih faktora.

Smanjiti gubitke

Izvoženje i zaoravanje se može obaviti tokom cijele godine, ali je uobičajeno u jesen i na proljeće. Primjena zavisi od njegovog kvaliteta i uslova na poljima. Najvažnija je da se rasturanje po površini parcele obavi ravnomjerno i da se što prije zaore kako bi gubici hranjivih materija bili što manji.

Može da se primijeni i tokom zime kada se rastura po snijegu ili smrznutom zemljištu, ali su gubici veći zbog problematičnog zaoravanja i dugog zadržavanja na površini zemljišta. Osim isparavanja u atmosferu, prilikom otapanja, snijeg povlači hranjive materije i odnosi ga u dubinu i tako dospijevaju u vodotokove. Zbog toga treba ovakav način primjene izbjegavati i dobro ga zbrinuti do proljeća. U nekim zemljama je upotreba regulisana zakonskom regulativom i pravilnicima.

Ne primjenjuje se u svježem stanju

Ipak, postoje izuzeci.

Kada su uslovi tokom jeseni bili nepogodni za obradu i primjenu, poljoprivrednici mogu iskoristiti svaki pogodan trenutak zimi za primjenu, naručito ako je u pitanju obrada zemlje. I zakašnjela obrada je bolja nego da je ostavimo za kasno proljeće, posebno ako se radi o težim zemljištima.

Drugi razlog je kada ne postoje objekti ili prostor koji može prihvatiti nove količine stajnjaka i potrebno ih je isprazniti. Važno je napomenuti da se ne primjenjuje svjež stajnjak, već mora biti star najmanje pola godine. U svježem se odvija fermentacije koja povećava temperaturu i odvijaju razni biohemijski procesi, što može biti štetno za uzgajane usjeve, izazvati oštećenje korijena i pojavu biljnih bolesti. Ponekad može biti odgovoran za širenje štetočina.

Na koje povrtne kulture paziti?

Neke povrtne kulture ne treba uzgajati iste godine kada je primijenjen na parceli ili gredici. Takav je slučaj sa lukom, mrkvom, ali i drugim korjenastim povrćem, poput cikle, repe. Ne podnose ga ni mahunarke, od cvjetnih - lukovičaste vrste. Najbolje ih je uzgajati poslije jedne, dvije ili tri godine.

Za povrće su najbolji konjski i ovčiji.