Reagujte prije nego vaše zemljište postane biološki mrtvo

Učestali i intenzivni periodi suše, pomjeranje kalendara radova u polju, pojava novih bolesti i štetočina kao i vremenske nepogode na našem području sve više uzimaju danak poljoprivrednim usjevima, a samim tim ugrožavaju proizvodnju hrane.

Uslijed djelovanja nepovoljnih vremenskih uslova i nemogućnosti blagovremenog ulaska mehanizacije na parcele, vremenom dolazi do narušavanja strukture i fizičkih osobina zemljišta, što dovodi do degradacije i gubitka plodnosti.

Kompost, zelenišno đubrivo i zaoravanje žetvenih ostataka

Ozbiljan problem na našim prostorima je i značajan pad stočarske proizvodnje, pa je i redovna primjena stajnjaka, kao primarnog izvora organske materije, pod znakom pitanja. Ukoliko se organska đubriva ne unose dovoljno ili se čak i ne unose, mikroorganizmi u tom slučaju, za svoju aktivnost troše rezerve humusa čime se ubrano smanjuje njegov procentualni sadržaj u zemljištu.

Humus je, između ostalog, čuvar hraniva, prije svega azota, fosfora i kalijuma, jer sprječava njihovo ispiranje u one slojeve zemljišta koji nisu pristupačni korijenovom sistemu biljaka. Također, bilo koje primijenjeno mineralno đubrivo ima slabiji efekat, ako nema dovoljno organske materije u zemljištu. Ukoliko je, iz nekog razloga, unos stajnjaka ograničen, pad humusa se može ublažiti primjenom komposta, zelenišnog đubriva ili zaoravanjem žetvenih ostataka.

Kada je riječ o strukturi, zemljište koje nema dovoljno organske materije postaje zbijeno, podložno eroziji, a gubi i rastresitost, što predstavlja ozbiljan problem u proizvodnji poljoprivrednih kultura. Zbog poremećenog vodno-vazdušnog režima, takvo zemljište, teško podnosi sušu, pa je samim tim ugrožen i razvoj biljaka.

Problem produbljuje i teška mehanizacija

Konstantna primjena teške mehanizacije dovodi do stvaranja nepropusnog sloja, takozvanog plužnog đona koji blokira, ne samo kretanje vode, već i razvoj korijenovog sistema. To je posebno problematično u sušnim uslovima kada biljka nema mogućnost da usvoji hranljive materije i vodu iz dubljih slojeva, jer je korijen plitak. Rješenje svakako leži u primjeni podrivača na dubini od 50 centimetara kako bi se razbio sabijeni sloj, bez nepotrebnog prevrtanja zemlje.

Sa druge strane, prekomjerna obrada dovodi do stvaranja praškastog, površinskog sloja zemljišta koje je naročito podložno eroziji vjetrom. Tom prilikom dolazi i do gubitka organske materije, a također se uništavaju i korisni mikroorganizmi.

Rizikovati ili ne? Evo do kada se može sijati pšenica i šta u ovom trenutku spašava usjev

Pored nedostatka humusa i intenzivne obrade, na strukturu zemljišta utiču dugi sušni periodi, ali i izmenjen režim padavina, tamo gdje ih ima. Kada zemljište nema dovoljno vode dolazi do narušavanja svih njegovih fizičkih osobina, a prije svega se gubi fina, mrvičasta struktura.

Redukovana obrada jedno od rješenja?

Zato je jedan od načina borbe protiv globalnih klimatskih promjena prilagođavanje na izmijenjene vremenske uslove. Uvođenjem redukovane obrade zemljišta usporavamo gubitak vode iz dubljih slojeva zemljišta, dok se gajenjem pokrovnih usjeva sprječava erozija, a zemljište obogaćuje čistom organskom materijom.

Poštovanje plodoreda, kao i kontrolisana primjena đubriva smanjuje ukupne troškove proizvodnje, ali i doprinosi pravilnom iskorištavanju hraniva od strane biljaka. Time se održava zdravlje i plodnost zemljišta za buduće generacije.

Ukoliko ne spriječimo gubitak humusa i ne poduzmemo neophodne mjere za očuvanje vlage, doći će do potpune degradacije i zemljište će biti biološki mrtvo.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor