Pretraga tekstova
Organski uzgoj se često spominje u kontekstu očuvanja okoliša, zaštite prirodnih resursa, promocije obnovljivih izvora energije i jačanja malih lokalnih proizvođača.
Ne postoji mašina niti bilo kakav stroj koji može proizvesti krompir, mrkvu, paradajz ili bilo koje drugo povrće. Naše mašine za proizvodnju su polja, oranice i njive, a takav jedan resurs možemo sačuvati principima uzgoja koje nalaže organska proizvodnja, uvodne su riječi predsjednika Saveza udruženja organske proizvodnje "Organsko FBiH", Sejada Hercega, na otvaranju 14. po redu manifestacije "Dani organske proizvodnje Visoko", u 2020. godini.
Uz pridržavanje svih higijensko epidemioloških preporuka, manifestacija je privukla veliki broj posjetitelja koji su uživali u pravom ljetnom, septembarskom danu okruženi raznim domaćim poljoprivrednim proizvodima poput voća, povrća, ljekovitog, začinskog i ukrasnog bilja. Već tradicionalno najveći broj izlagača bio je sa medom i ostalim pčelinjim proizvodima i različitim preparatima za jačanje imuniteta, itekako potrebnog u ovoj godini.
Kupci i potrošači vrlo često prodavačima i izlagačima organskih proizvoda postavljaju pitanje zašto je on skuplji od takozvanog običnog, proizvedenog po principima konvencionalne poljoprivrede. Šta obično prevagne i čini razliku u cijeni ?! Vrlo često svojim novim potrošačima, visočki organski proizvođač Vladimir Ferzanović pojašnjava tu razliku. Prema njegovim riječima, baviti se organskom proizvodnjom u startu znači mnogo odricanja, puno rada i jako velikog truda kako uzgojiti neki poljoprivredni proizvod koristeći samo dozvoljena ili čak nikakva zaštitna sredstva.
"Svu zaštitu sami pravimo, voće i povrće prskamo na primjer koprivom. Koristimo dozvoljena prirodna đubriva i pored svega to moramo dokazati svake godine komisiji koja nas posjeti, pregleda stanje, napravi zapisnik i izda certifikat. Certifikat je taj koji pravi razliku, on košta i samim tim naša organska proizvodnja je skuplja, kao i finalni proizvod", pojašnjava Ferzanović. Razlika u cijeni nije velika, kako kaže, organski proizvod jeste skuplji, ali je i zdraviji. Zdravlje nema alternativu, a konzumiranjem zdravog uzgoja, čuvamo i sebe i okolinu u kojoj živimo. Jačanjem organske proizvodnje čiji je osnovni cilj zaštita ekosistema i nezamjenjivog resursa zemlje.
Ovaj način uzgoja često se spominje u kontekstu očuvanja okoliša, zaštite prirodnih resursa, promocije obnovljivih izvora energije i jačanja malih lokalnih proizvođača. Postoji višestruka korist bavljenja navedenim tipom poljoprivredne proizvodnje. Pored zdravstvenih i ekonomskih benefita kod ljudi, osnovna zadaća koja se ispunjava kroz taj koncept gajenja usjeva je zaštita prirodnih resursa i okoliša koji su osnov svake poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane u globalu.
Šta je sve potrebno za ulazak u proces certifikacije organske proizvodnje
Sajmovi i manifestacije poput 14. "Dana organske proizvodnje" u Visokom idealna su prilika kako kod kupaca podići svijest i razumijevanje šta zapravo znači organska proizvodnja. Veliki broj izlagača ovogodišnje manifestacije zaslužuje svaki respekt i pohvalu, a kupci su to znali nagraditi današnjom dobrom kupovinom i zaradom koju su uzgajivači ostvarili, a već sutra će svoje proizvode promovisati u drugim gradovima u našoj zemlji.
Autor
Više [+]
Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.