Bez obzira koju voćnu ili povrtarsku vrstu imate, postoje biljke koje im mogu pomoći u razvoju i tokom vegetacije. Nema potrebe ni za kakvom primjenom pesticida.
Proljeće je hladnije nego inače, ali i sa više padavina, što je natjeralo biljke da intenzivnije rastu. Korovi i insekti takođe su aktivni i pravo je vrijeme za tretmane koji će da omoguće zaštitu od bolesti i napada štetočina.
Bez obzira da li imate jabuke, kruške, trešnje, višnje, breskve ili stubaste forme ovih voćnih vrsta. Takođe i borovnice, maline, ribizle, ogrozd, mandarine ili narandže, kumkvat, smokve, kao i povrtne vrste, postoji bilje koje može da im pomogne u rastu i razvoju nakon završetka perioda mirovanja i kasnije u vegetaciji. Nije potrebna nikakva upotreba pesticida.
Zapamtite da svim voćkama i povrću u početku najviše treba azot, za intenzivan rast. Uz njega dodaje se i fosfor, kalijum, cink, željezo (kako bi se izbjegla hloroza lišća), a nakon toga kalcijum. Kasnije, u toku vegetacije, potrebe za azotom se smanjuju, a ostali makro i mikro elementi i dalje se dodaju kako bi se spriječile fiziološke bolesti ploda, a usjev ojačao i bio otporniji na napad različitih bolesti.
Osnovni izvor azota i gvožđa je kopriva. Najviše minerala i vitamina je u onoj mladoj. Bez problema može da se miješa sa gavezom, papratima i maslačkom. Tokom ljeta koristi se zajedno sa preslicom i gavezom, ali najduže do avgusta, kada počinje cvjetanje. Gavez je izvor kalijuma, kao i paprat dok maslačak sadrži bakar i jača biljku. Preslica je takođe odlična za osnaživanje jer sadrži silicijum koji stvara film na površini i onemogućava ulazak patogena. Isto je i sa kalcijumom. Kao izvor ovog elementa koristite domaće nekuvano mlijeko i ljusku jaja. Upotrebljava se odmah poslije cvjetanja i tokom ljeta jer jača plodove, spriječava pojavu vršne truleži plodova, naročito na povrću.
Za ishranu voća i povrća dovoljno je dvije do tri litre vode u kojoj su potopljene gore navedene vrste, u količini od deset litara. Voda u buretu, plastičnom ili drvenom, u kojem su potopljene, miješa se dok ne počne da pjeni. Tada je spremna za upotrebu. Ukoliko imate manje površine zasađene povrćem prihrana se može vršiti preko lista, folijarno, može i zalijevanje oko stabljike, a najbolje je da imate crijeva za navodnjavanje.
Crijeva mogu da se postave ispod folije koja spriječava rast korova. Paradajz može bolje da izdrži ako je na foliji dok za papriku i nije poželjna, zbog mogućeg pregrijavanja tla ispod folije čime dolazi do propadanja stabljike.
Voćke rado prihvataju prihranu koprivom, gavezom i ostalim travama. Preko lista primiće dovoljno azota, gvožđa i ostalih elemenata, a takođe će da ojačaju i budu otpornije prema bolestima. Protiv insekata poželjno je da koristite začine - od ljutih paprika, čili papričica, rasola, sirćeta (sa devet ili 11 procenata) alkohola, cimeta do bijelog i crvenog luka, pelina, listova nane, bosiljka, ruzmarina. Doze su iste kao i kod primjene koprive, preslice, gaveza i ostalih biljaka. Sve morate dobro da procijedite da ne dođe do začepljenja dizni na prskalici.
Možete da koristite pojedinačno ova sredstva ili njihove razne kombinacije. Na primjer bijeli luk, preslicu i nanu. Uglavnom, nastojte da u smjesi bude nešto protiv bolesti i nešto protiv štetočina. Za suzbijanje insekata, voće tretirajte malo prije kretanja vegetacije, u precvjetavanju ili odmah nakon ove faze. Ponavljajte tretman jednom u deset do petnaest dana.
Tagovi
Autor
