Nade se vratio u Osinju i okrenuo poljoprivredi: Na zapad više ne idem

Radio je u Sloveniji i Njemačkoj, ali uprkos iskustvu u "obećanim zemljama", Nade Kukić odlučio je da svoju budućnost gradi tamo odakle je potekao - u rodnoj Osinji kod Dervente. Ovdje je priroda, čist zrak i "ljepota od života", priča ovaj 29-godišnjak, koji je u najboljim godinama shvatio da nigdje nije kao kod kuće.

Iako je zaposlen, Nade se zajedno s ocem ozbiljno posvetio uzgoju jagoda sorte Clery na porodičnom imanju. Na površini od 500 kvadratnih metara trenutno uzgajaju oko 2.000 sadnica.

"Otac je već osam godina u ovom poslu, a sada sam se i ja uključio. Imamo sadnice različite starosti, neke su stare tri do četiri godine, dok su druge tek u prvoj sezoni", objašnjava Nade, dodavši da planira ostati na selu i proširiti zasad u narednom periodu, "na zapad više ne idem".

Porodica Kukić prvobitno je pokušala sa uzgojem malina na dva dunuma, ali taj posao nije dao očekivane rezultate. Zbog toga su odlučili promijeniti proizvodnju i okrenuti se jagodama. Vlasnik imanja, otac Miladin prisjeća se teške odluke.

"Malina se osušila, cijena je bila loša i jednostavno se nije isplatilo. Krenuo sam sa 500 sadnica jagode, a vremenom smo proširili proizvodnju na više od 2.000. Ako sve bude kako planiramo, postavit ćemo još jedan plastenik sa više od 1.000 novih sadnica", kaže ovaj domaćin.

Organski pristup

Posebnu pažnju posvećuju organskom pristupu proizvodnji. Na plantaži je uveden sistem kap po kap, koji omogućava kvalitetniji i pravovremeniji razvoj plodova.

"Sistem funkcioniše kroz cisternu, stavimo kristalone, jer se trudimo da radimo organski, da ne špricamo uopšte herbicidima i sličnim. Imamo priliku da kupimo jagodu koja po 15 dana ne mijenja svoj izgled i odmah znate da nešto nije uredno. Prava, domaća, organska, već nakon 3-4 dana mijenja izgled", kaže Nade.

Sadnja počinje početkom avgusta, a proizvodni ciklus pažljivo je organizovan. Na jesen sklanjaju cvjetove da ne prave dupli rod i onda tek od februara kreće šišanje, sređivanje, prihrana, a u maju već stiže rod.

"Držimo ih od maja do polovine juna, a najveći prinos imamo sredinom maja", kaže Nade, dok otac Miladin dodaje da su jagode porijeklom iz Ćelića: "Tu bi se zahvalio gospodinu Mustafi Meškoviću, koji nam daje savjete oko uzgoja, prihrane, o bolestima koje mogu uticati na plod. Znači nam mnogo to, a sada je i sin tu pa on te savjete uči i radi."

Cijena sedam maraka

Jagode prodaju uglavnom u Derventi, komšiluku i putem narudžbi, kojih, kako kažu, ne nedostaje.

"Kod nas je cijena sedam maraka, ali čujemo da idu i po deset. Mi smo zadržali cijenu od poršle sezone. Ali do godine moraćemo povećati, jer ako bude se išlo na proširenje, idu i veća ulaganja", govori Nadetova majka Svjetlana.

Porodica ističe da se uzgoj jagoda isplati, iako zahtijeva ozbiljan rad i ulaganja. Najveći izazov predstavljaju temperaturne oscilacije, toplo-hladno.

"Kada mi zatvorimo plastenike, onda moraš ih otvarati ujutru brže, zbog stvaranja kondenzacije. Ta kondenzacija je smrt za jagode. E, to je jedino što ona ne može da podnese. Te kapljice koje padaju na list, odmah suše i plod udari", govori Miladin, dodajući kako sortu koju uzgaja najviše vole domaćice za pravljenje kolača.

Bere jagode, a ne jede

U narodu važi mišljenje da je najteže naći 'poštene berače' jagoda i trešnje, jer teško odole iskušenje da tokom berbe ne jedu. Zato je majka Svjetlana najbolji radnik.

Kilogram opravdano košta 20 KM: Počela berba jagoda na imanju kod Banja Luke

"Ja berem i ne jedem, na oko vidim je l’ zrela, jer zbog alergije ne smijem jesti, tako da sam najbolji radnik koji ne nanosi štetu", ističe Svjetlana, te dodaje da uz ćerku, sina i supruga stiže se sve.