• Uzgoj maka
  • 02.08.2021. 12:00

Mak se lako uzgaja ali ga ne presađujte, korijen mu se teško oporavlja

Ne podnosi zabarena, teška i hladna zemljišta. Sjetva se obavlja direktno u zemlju, u kasnu jesen ili rano proljeće. Osim u gastronomiji, koristi se u narodnoj medicini, proizvodnji parfema, kozmetičkih preparata i lijekova.

Foto: Depositphotos/FotoHelin
  • 152
  • 257
  • 0

Većini ljudi pitomi ili vrtni mak poznat je kao fil za štrudlu ili posip za peciva. Međutim, on je mnogo više od toga. Pripada porodici makova (lat. Papaveraceae) koja obuhvata oko 800 vrsta. Skromnih je zahtjeva i uzgaja se veoma lako.

Biljke maka su jednogodišnje. Sivkasto zelena stabljika naraste između 50 i 100 centimetara. Jajasti listovi naizmjenično su poredani i dugi su oko deset centimetara. Oni na cvjetnoj stabljici su sjedeći. Cvjeta tokom maja, juna i jula u zavisnosti od vremenskih prilika. Na vrhu svake stabljike nalazi se cvijet. Na jednoj biljci može biti do 20 cvjetova. U zavisnosti od sorte boja latica je bijela, roza, ljubičasta. U prehrambenoj industiji, mak sa plavim sjemenom veoma je cijenjen. U čahuri se nalazi mnoštvo malih sjemenki.

Pažljivo sa zalijevanjem!

Na istu parcelu može doći tek poslije tri do četiri godine. Ne podnosi zakorovljena, zabarena, teška i hladna zemljišta. Za sjetvu odabrati sunčane terene. Za njegove sjemenke potrebno je pripemiti zemljište. Direktna sjetva obavlja se tokom oktobra. Kada su zime blage sjetva može da se odradi u novembru i početkom decembra.

Osim u kasnu jesen, mak se može sijati u rano proljeće i to direktnom sjetvom sjemena u zemlju. Ne podnosi presađivanje jer je korijen slabo razgranat. Presađivanjem dolazi do kidanja korijena, a on se teško oporavlja. Pregust usjev se prorjeđuje. Obično se ostavljaju dvije do tri biljke na 15 do 20cm. Ne podnosi ni prekomjerno zalijevanje.

Previše vlage rezultiraće trulenjem korijena. Berba čahura izvodi se tokom jula i avgusta. Zrele čahure su svijetlo smeđe. One se zasjeku kako bi istresli sjemenke koje prosijemo i ostavimo da se prosuše. Kada su suve, pakuju se u vreće od platna ili od papira koje se čuvaju na suvom i tamnom mjestu.

Ljekovito, ali i otrovno sjeme

Sjemenke ove biljke odlikuju se bogatim sadržajem vitamina, minerala i drugih korisnih materija. Najviše je kalcijuma, magnezijuma, fosfora, željeza, cinka, natrijuma, bakra, vitamina PP, vitamina E. Obiluju i pektinom, šećerima, masnim materijama, proteinima, mliječnim kiselinama. Zrelo sjeme i makovo ulje ne sadrže otrovne materije. Tradicionalno su našli primjenu u kulinarstvu, za dekoraciju kolača i peciva, pripremi sosova i umaka, posebno sa gljivama, kao i začin za salate.

Crveni makovi: Simbol stradanja i otpora

Osim u gastronomiji, od davnina se koriste u narodnoj medicini. Ipak, zbog sadržaja opojnih materija ne treba pretjerivati sa njegovom konzumacijom. Kontraindikacije konzumacije maka su: pojava opstipacije, emfizema i drugi problemi sa oganima za disanje, oštećenje funkcije bubrega i jetre, kao i centralnog nervnog sistema. Zbog svega navedenog pripravke od njega treba uzimati uz nadzor ljekara.

Sjeme maka i ljekoviti poizvodi od njega imaju čitav niz korisnog djelovanja. Oni nomaliziraju probavu, ublažavaju upale, pomažu kod migrene, poremećaja spavanja, kašlja, visokog krvnog pritiska, čira na želucu i crijevima, uboda insekata i raznih kožnih osipa.

Od sjemena se spravlja ulje koje se upotrebljava za proizvodnju lijekova, parfema i kozmetičkih preparata.


Tagovi

Pitomi mak Uzgoj maka Sjemenke maka Berba maka Direktna sjetva Prekomjerno zalijevanje


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.