Crveni makovi: Simbol stradanja i otpora

Krajem maja i početkom juna divlji, poljski makovi na vrhuncu su svog cvjetanja. Energična crvena, kao kontrast umirujućoj zelenoj, simbol je otpora i inata. No, ko god je i dotakao latice maka, uvjerio se u njegovu krhkost, a ko god da ga je ubrao - u prolaznost njegove ljepote. 

Makove je antologijski opjevao kanadski vojni ljekar, John McCrae, a njegova je pjesma U flandrijskim poljima (In Flanders fields) prerasla u najpoznatije pjesničko djelo s tematikom Prvog svjetskog rata te predstavlja svojevrsnu himnu Dana sjećanja koji se obilježava u zemljama Commonwealtha. Pjesmu je napisao nakon što je njegov ratni drug, poručnik Alexis Helmer poginuo tokom druge bitke za belgijski Ypres. Ondje je njemačka vojska, koristeći iperit, izvela jedan od prvih hemijskih napada u istoriji ratovanja. 

Pitate se, kakve veze s ovim imaju makovi? 

Granate su pokrenule sjeme 

Znamo da svako sjeme za nicanje treba određene uslove, od dubine sjetve, preko vlage tla, do temperature. Niz je faktora koji će uticati na to hoće li ono niknuti. Sjeme maka vrlo je sitno, jedan cvijet može dati oko 17.000 sjemenki. Dio raznosi vjetar, a dio tako odlazi dublje u tlo te čeka dokle god ne stekne prave uslove za rast i razvoj. Jedan od njih je dovoljna prisutnost kisika. 

Upravo se to dogodilo u proljeće 1915. godine na dijelovima fronta u Belgiji i Francuskoj. Sjeme makova spavalo je na poljima, duboko u zemlji dok je nije razdrmalo granatiranje. Aktivirano, počelo je klijati i rasti preplavivši polja Flandrije koje je tada u pjesmi opisao McCrae. Simboliku grimizno crvenih cvjetova na bojištu natopljenim krvlju hiljadama poginulih vojnika.

Sada je lakše razumjeti zašto se makovi pojave, gotovo niotkuda, na zemljištu koje se mehanički obrađuje, a godinama je bilo zapušteno. 

Makovi kao izraz seljačke bune

Crveni makovi, pjesma Mihovila Pavleka Miškine, književnika i političara, malo kome nije poznata. Bilo u onom klasičnom ili nekom popularnom, čak i punk performansu. I Miškin je učestvovao u Prvom svjetskom ratu. Pisao je pjesme, pripovjetke, članke, brošure. 

Njegova pjesma Crveni makovi u prošloj je državi simbolizovala komunizam, odnosno otpor fašizmu. No, Miškin se nije slagao s revolucionarnim metodama tadašnjeg političkog aparata. On je seljake kao i radnike smatrao istovrsnim slojem potlačenih i bijednih. 

Makovi u njegovoj pjesmi, kako je na svojoj stranici svojevremeno u tekstu Crveni makovi pisao književnik Miljenko Jergović, ne predstavlju otpor nego prokletstvo ugnjetavanog seljaka, o čemu najbolje govore posljednje dvije strofe: "Prokleo seljak zemljicu/vražjih gospodara,/niknuli crven-cvjetovi/umjesto božjeg dara! // Krvlju su kmetskom sijani,/kletvama, bunom miješani/suzama, znojem pojeni/zato su tako crveni."

Tako su neugledni makovi, biljka koju u poljoprivredi smatramo korovom, opjevavani već više od jednog vijeka, uvijek predstavljajući krhkost i prolaznost života.