Pretraga tekstova
Poljoprivreda predstavlja ogromnu prijetnju za okoliš. Dokazano je to i u ekstenzivnim njemačkim istraživanjima.
Konvencionalna poljoprivreda uzrokuje ogromnu okolišnu štetu u Njemačkoj, upozorava njemačka Federalna agencije za okoliš pa je hitno potreban prijelaz na organski uzgoj i strože regulacije.
Poljoprivreda u Njemačkoj zauzima čak oko 50% sveukupne količine zemljišta u zemlji, što je daleko najviše te je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora. Intenzivna poljoprivreda i dalje šteti okolišu u velikoj mjeri, prema studiji koju je provela Federalna agencija za zaštitu okoliša (UBA). Uporaba pesticida i umjetnih gnojiva, kao i intenzivno stočarstvo, imaju negativan utjecaj na ljude i prirodu, a to potvrđuje i 40 stranica istraživanja.
"Tijekom posljednjih 30 godina inovacija i tehničkog napretka, u velikom broju sektora došlo je do znatnog uspjeha u smanjenju količine tvari koje dopiru u okoliš. No, emisija plinova u poljoprivredi pokazuje samo marginalna poboljšanja", pišu autori istraživanja.
Jedno od najkontroverznijih pitanja tiče se upravo emisije stakleničkih plinova. Prema istraživanjima, korištenje šikara i deforestacija u svrhu obrade tla, kultivacija tla i uzgoj životinja proizvode visoku razinu plinova koji utječu na klimu. U 2012. godini, emisija vezana za poljoprivredu bila je oko 70 milijuna tona ekvivalenta CO2 - što je oko 7,5% sveukupnih emisija stakleničkih plinova u jednoj godini. To znači da je nakon industrije, koja je uzrok 84% emisije, poljoprivreda drugi najveći emiter u Njemačkoj. Prirodnoj bioraznolikosti također prijeti intenzivni uzgoj. Poljoprivreda opterećuje okoliš s dušikom, fosforom i teškim metalima. Pesticidi širokog spektra ne samo da uništavaju parazite, nego ubijaju i druge korisne kukce.
Kao rezultat toga, postoje i negativni učinci na ptice i druge sisavce koji gube svoje izvore hrane. Umjesto ostvarivanja početnog plana o zaustavljanju trendova gubitka vrsta do 2010. godine, sve više i više vrsta nestaje iz agrarnog krajolika.
Autori pišu da su prekomjerna otpuštanja dušikovih plinova u atmosferu i dalje alarmantno visoka, sa 60% emisija podrijetlom iz poljoprivrede. Ipak, višak dušika stagnira na visokoj razini već godinama. U prosjeku ga je 97 kg po hektaru, što premašuje cilj njemačke vlade u okviru strategije održivosti smanjenje na 20 kg po hektaru. Kao rezultat toga, poljoprivreda ima 57%-tni udio emisije dušika u okoliš i najveći je njegov izvor.
Dok Europska komisija trenutno radi na direktivi za daljnje smanjenje emisije dušika u atmosferu, Njemačka još uvijek nije zadovoljila odredbe postojeće Nitratne direktive.
Nedavno je, međutim, njemačka vlada objavila da namjerava postupno smanjiti razinu od 97 kg po hektaru dušika na 50 kg po hektaru, zahvaljujući, dijelom i pritisku Europske komisije. To je cilj za kojeg sepredsjednica UBA, Maria Krautzberger zauzela već mnogo puta.
Početkom siječnja, njemačko Savjetodavno vijeće za okoliš (SRU) podiglo je uzbunu s informacijama o enormnom porastu količine dušičnih stakleničkih plinova u atmosferi koja se mora smanjiti barem za polovinu. Kako bi se postigao taj cilj, predlažu se stroge mjere. "Snižena stopa PDV-a na meso, jaja i mliječne proizvode treba se ukloniti jer skriva stvarne troškove velikih stočarskih sustava", objasnio je SRU. U budućnosti, uzgajivači svinja trebali bi instalirati sustave ispušnih čištača u svojim štalama, a poljoprivrednici bi trebali plaćati kazne pri prelasku maksimalnih razina dopuštene gnojidbe.
"S jedne strane, konvencionalna poljoprivreda treba slijediti stroža pravila", tvrde autori. "Moraju koristiti dušik i fosfor učinkovitije, ograničiti viškove hrane, ograničiti stočarstvo na određene površine i pažljivije distribuirati gnojiva", kako piše vijeće. Druga preporuka istraživanja je prijelaz na organski uzgoj. To bi moglo dati značajan doprinos smanjenju emisije tvari koje zagađuju okoliš. U međuvremenu, Anton Hofreiter, predsjednik frakcije Stranke zelenih u Bundestagu, uputio je oštre kritike politici ministra poljoprivrede Christiana Schmidta.
"Ministar poljoprivrede je ministar prevencije organskog uzgoja jer napušta ekološki poljoprivredu, unatoč rastućoj potražnji" tvrdi Hofreiter. "Nitrat ministar Schmidt", rekao je, ne vodi računa o kvaliteti podzemne vode i zdravlju te financijskim troškovima njegove nepolitike.
Tagovi
Zemljište PDV Dušik Pesticidi Njemačka Kazne Staklenički plinovi Eko uzgoj Emisija Umjetna gnojiva Bioraznolikost Velike farme Promjena klime Ugljikov dioksid Konvencionalna poljoprivreda Intenzivno stočarstvo Zagađenje okoliša Nestanak v
Autorica
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Damir Senjan
prije 5 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
prije 5 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
prije 5 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.