• Ekološka poljoprivreda
  • 20.03.2021. 14:30

Kada formiramo vrt na biološkim osnovama pomažemo i životinjama i ljudima

Sve je više mladih ljudi koji su zainteresovani za ekološku poljoprivredu, a jedna od njih je Naomi Bosch sa kojom smo razgovarali zašto je važno da u našem vrtu vlada bioraznolikost i šta mi tu možemo učiniti ?

Foto: Depositphotos/SashaKhalabuzar
  • 203
  • 56
  • 0

Svjedoci smo da se sve veći broj mladih ljudi posvećuje ekološkoj poljoprivredi, proizvodnji hrane na potpuno prirodan način i očuvanju bioraznolikosti. Razgovarali smo sa Naomi Bosch, koja je nedavno završila studij agronomije u Njemačkoj, o tome šta je to zainteresovalo mlade ljude i zbog čega je ona svoj životni put vezala za ekološku poljoprivredu i očuvanje biodiverziteta.

Zašto ekološka poljoprivreda i bioraznolikost ?

"Odrasla sam u Zagrebu i na veliko iznenađenje mnogih prijatelja i poznanika, prije nekoliko godina odlučila sam napustiti tipičan gradski i upoznati život na farmi i selu", započinje svoju priču Naomi. Radila je mnoge poslove od mužnje krava u  Međimurju do pravljenja sira u Zagorju, od vrtlarenja i rezanja maslina do berbe grožđa u Istri. "Mogu reći da mi je život na poljoprivrednim imanjima postao najveće zadovoljstvo. No za vrijeme studija sam, čitajući i razgovarajući sa kolegama i stručnjacima, saznala o mnogim ekološkim problemima današnjice. Nažalost, mnogi od njih usko su povezani s poljoprivredom", priča za Agroklub ova urbana poljoprivrednica.

Upravo to saznanje da je poljoprivreda uzrok mnogih problema savremenog života usmjerilo ju je da se opredjeli za ekološke, održive oblike uzgoja, svjesna da gazdinstvo uvijek treba gledati u cjelovitom, kako biološkom, tako i u ekonomskom i socijalnom kontekstu.

Gospodariti u skladu s prirodom

Njena vizija je da farmeri mogu živjeti od svog rada, da gospodare u skladu s prirodom te da ukusna, zdrava hrana na kraju završi na našim tanjurima. Zabrinjavajuće su FAO procjene da se jedna trećina proizvedene hrane godišnje baci.

O tome i raznim drugim temama, piše na svom blogu Plentiful Lands. Uz to drži predavanja na temu eko vrtlarenja (primjerice u crkvama ili prošle godine na Pučkom veleučilištu u Umagu). Ovo ljeto namjerava da se pridruži projektu regenerativne poljoprivrede pod nazivom "Terra Meera" u Dalmaciji.

"Nakon završetka studija radila sam kao znanstvena suradnica na Agronomskom fakultetu u Rostocku, na Odjelu za fitomedicinu. Tu sam se specijalizirala na međuodnos poljoprivrede i bioraznolikosti", objašnjava nam, dodajući kako poljoprivrednici, baš kao i vrtlari, uvelike utječu na stanje bioraznolikosti u svijetu. Taj utjecaj može biti negativan, no također može i biti vrlo pozitivan!

Kako kaže, iz tog razloga nam želi dati nekoliko praktičnih savjeta kako jednostavnim promjenama od svoje bašte možete napraviti oazu biodiverziteta. Ako ne posjedujete vlastiti vrt, možete učiniti nešto za divlje životinje time što na javnim ili privatnim površinama (uz prethodno dopuštenje vlasnika), zasijete odgovarajuće biljke, što je ona nedavno napravila pošto još uvijek nema svoju baštu.

Voli bližnjeg svoga kao samog sebe

Pitali smo je kakvo je trenutno stanje na našoj Planeti? Koliko smo svi međusobno povezani i šta možemo učiniti da očuvamo prirodu koja nas okružuje.

"Stanje biodiverziteta na Zemlji zaista je alarmantno. Od 1960. broj divljih životinja se globalno smanjio za 60 posto  Unutar posljednjih 30 godina, brojnost kukaca manja je za 75%. Ptica i drugih vrsta također je sve manje".

Kada stvaramo vrt na biološkim osnovama, ne pomažemo samo divljim životinjama, već i našim ljudskim susjedima.

Navodi kao primjer da insekti oprašuju tri četvrtine biljaka koje služe kao ljudska hrana. Pomažući oprašivačima i njihovom ekosistemu, indirektno doprinosimo tome da ima dovoljno hrane, čak i u najudaljenijim i najsiromašnijim područjima naše planete.

Jedan od najpoznatijih korisnih insekata

Zbog toga biblijsko načelo: ‘Voli bližnjega svoga kao samoga sebe’ može se proširiti i na sva ostala živa bića.

"U prirodi, sve je povezano i svako stvorenje ima svoju ulogu. Ako poremetimo njenu ravnotežu, dugoročno si sami stvaramo probleme. No ako poštujemo načela i ako nam je stalo do dobrobiti okoliša i svih bića, svi će na kraju profitirati", poručuje Naomi.

Biodiverzitet u vrtu

Stoga je briga o bioraznolikosti važan je princip ekološkog vrtlarenja. Uključuje insekte, ptice, crve, male sisavce, organizme tla i brojne druge.

Organizmi tla

Životinjice u zemljištu, kao što su gliste, najviše će imati benefita od zdravog, plodnog tla bez pesticida i umjetnih gnojiva. Istovremeno, veći broj glista će dodatno poboljšati njegovu strukturu i plodnost.

Ptice

Ptice vole posude s vodom za piti i osvježiti se. Vole grmove i drveće s bobicama tijekom zime (glog, lovor), biljke s jestivim sjemenjem (različak, suncokret) i kućicu u kojoj će se smjestiti i do koje ne može doprijeti mačka. Indirektno ćete im pomoći tako što u vrt privučete kukce.

Mali gmazovi

Male sisavce i gmazove poput ježeva, vjeverica i guštera možete ugostiti tako što ostavite dijelove bašte pomalo neurednim i divljim. Možda po koja hrpa grana, mali zidić od kamena, koji grm ili stablo.

Kukci

Kukcima treba prostor za život (biljke ili posebne vrste skloništa za njih) i hrana, a to su opet biljke.

Svaki usjev domaćin je određenoj vrsti insekata, a što ih više u svom vrtu imate, to više raznih kukaca može živjeti na njima. To znači da na taj način usput smanjujete vjerojatnost da će se neki štetni masovno razmnožiti i stvoriti probleme.

Najpoznatiji primjer takvih korisnih kukaca je bubamara koja jede biljne uši. U prirodi se populacije različitih vrsta dobrim dijelom reguliraju same po sebi, samo im treba dati prostora i vremena.

Oni najviše imaju koristi od lokalnih biljnih vrsta, a postoje određene vrste koje posebno privlače pčele i druge oprašivače (primjerice menta, lavanda, bršljan). I vrtlari naravno profitiraju od oprašivača jer su korisni za naše voće i povrće.

Bioraznolikost nas čini sretnijim

Čitteljima Agrokluba Naomi poručuje da primijene neke od ovih savjeta kod sebe ili u svojoj okolini, a više preporuka možete pronaći u njenom besplatnom Priručniku ekološkog vrtlarenja.

Život u harmoniji s prirodom

Kao mala motivacija, evo još jednog zanimljivog podatka: znanstvenici su saznali da nas biodiverzitet čini sretnima!

Europska studija je dokazala da su ljudi koji su okruženi većim brojem vrsta ptica sretniji. Što je više bioraznolikosti oko nas, to smo zadovoljniji sa životom. Usporedivo čak i sa povećanim zadovoljstvom radi povišice.

"Zaista, stvoreni smo da uživamo u prirodi, da ju čuvamo i da živimo u skladu s njom", zaključuje ova eko vrtlarica.


Fotoprilog


Tagovi

Naomi Bosch Ekološka poljoprivreda Eko vrtlarenje Bioraznolikost Zdrava hrana Bašta Biološke osnove Oprašivači Priroda


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće
Stigle sjemenke. Zbog loših vremenskih prilika, posijan dio sjemenki salate i kupusa. Mrkvica će da pričeka malo