Kada počnemo primjenjivati tehnike u saradnji s prirodom, a ne protiv prirode, sebi štedimo jako puno posla, kazala je permakulturna vrtlarica Biserka Deković
Jesen je jedno od važnijih razdoblja u vrtlarskoj godini jer postavlja temelje za uspjeh u sljedećoj sezoni - ovo je ključna faza pripreme tla, zaštita trajnica te sjetve ozimih kultura. Pravilno obavljeni radovi olakšavaju posao u proljeće, štite biljke od smrzavanja i osiguravaju urod iduće godine.
U permakulturi jesen nije vrijeme za sterilno čišćenje vrta već najvažnije razdoblje za izgradnju plodnosti i podržavanje prirodnih ciklusa.
Dok konvencionalno vrtlarenje u jesenjem razdoblju često praktikuje duboko prekopavanje i ogoljavanje gredica, permakulturni pristup nalaže upravo suprotno: oponašanje šumskog poda. Cilj je zadržati svu organsku tvar u tlu, nahraniti podzemni život i osigurati stabilan ekosistem za proljeće.
Znanje naših predaka i povratak prirodi, Biserka Deković iz Poreča, certificirana permakulturna dizajnerica, rado dijeli s ostalima i motivira ih da počnu uzgajati svoju hranu jer kako kaže: "Jedemo hranu koja dolazi iz drugih krajeva svijeta, konzummiramo je u sezoni kada joj ovdje nije vrijeme rasta s upitnom nutritivnom vrijednosti, a znanja koja su naši preci prenosili u nekom trenutku smo 'izgubili' zbog opće komercijalizacije i brzog načina života"
Za sebe kaže da je hobi vrtlarica koja se odlaskom u penziju puno više posvetila vrtlarenju.
Okretanjem zemlje uništava se složena mreža mikroorganizama koja biljkama osigurava hranu i vodu te ih štiti od bolesti. Permakulturni uzgoj tlo hrani odozgo prema dolje. Za početak je najvažnije odabrati mjesto u vrtu gdje će se postaviti gredica. Ona može biti uzdignuta ili samo odvojeni dio vrta na zemlji. Ako se radi o zemlji na kojoj nije bilo kultivara, onda je tlo dobro razrahliti.
Kako je Biserkinom vrtu već sedma godina bez kopanja to znanje prenosi i drugima. U vrt nanosi samo organski materijal, stalno slažući nove slojeve koji se po površini polako razgrađuje te tako hrani zemlja. Na najdonji dio stavi se kabasti sloj kao što je granje, a nakon toga, preko zime, može se odložiti sav materijal koji se inače stavlja u kompost u kombinaciji sa suhim materijalom (suha trava, grančice, drveni pepeo).
Kako pripremiti perma gredicu u zimskim uvjetima za ranu sjetvu povrtnih kultura
Preporučena veličina gredice za početak može biti 1 metar i 20 cm a dužina, ovisi kolikim prostorom raspolažete. Širina je opravdana jer kada čučnete rukom taman stignete do polovine gredice i na isti način s druge strane.
"Ovakvim načinom praktički nema nikakvog posla", kaže Biserka, čak je manje puževa i nametnika te se sve na koncu dovede na prirodni balans. Na većoj površini, priznaje, teže je primjenjivati ovakve načinine zbog pronalaska toliko organskog materijala kojim bi se pokrio cijeli vrt.
"U svakom načinu obrade tla u poljoprivredi, bilo da se radi o konvencionalnom, ekološkom ili biodinamičkom uzgoju ima stvari koje su dobre, a svako će odabrati princip koji mu odgovara", savjetuje vrtlaricaka koja za svoj vrt kaže da je bio-eko-permakulturni jer od svakog načina je nešto primjenila. Naglasila je kako treba puno učiti, ali najviše posmatrajući prirodu i njene procese.
U prirodi tlo nikada ne ostaje prazno, jesen ga prirodno prekriva slojevima lišća i suhe biomase. Gola zemlja izložena je eroziji, hladnoći, zbijanju od teških kiša i ispiranju hranjivih tvari. Tako i na gredici otpalo lišće koristit će kao izolator, štititi korijenje biljaka i zadržavati vlagu, a ujedno činiti i sloj malča. Može se nanijeti i sloj gnoja, a ako je životinjski, onda se preporučuje odstajali gnoj.
Osim slame, svi ostaci koji su organskog biljnog porijekla mogu se upotrijebiti za malčiranje. Mogu se koristiti i borove iglice, ali samo za biljke koje traže kiselo tlo.
Gredica koja na ovakav način "sazrijeva" je slično procesima koji se događaju u prirodi i tako su prirodno usklađeni da sve funkcionira i sve ima svoje mjesto. "Kada počnemo primjenjivati tehnike u saradnji s prirodom, a ne protiv prirode, sebi štedimo jako puno posla", zaključila je Biserka Deković.
Kako bi imali vrt s povrćem preko zime moramo početi sijati i saditi u avgustu. Sada na jesen možemo početi pripremati zemlju. Sve gredice koje nećete sijati preko zime, obložite debelim slojem organskog materijala. Kombinirajte suho lišće, slamu i ostatke zdravih biljaka. Ovaj štit sprječava rast korova u rano proljeće a s vremenom se razgrađuje u kvalitetan površinski humus.
U gredice se moež saditi bijeli i drugi lukovi, direktno kroz sloj malča. Ovo je vrijeme i za lukovičasto cvijeće kao što je sunovrat, tulipan, zumbul, perunika, iris i sl.
Jesenski radovi u duhu permakulture traže manje fizičkog napora, a donose dugoročnu korist za zdravlje ekosistema. Po principu da je "otpad zapravo resurs", pretvara jesensku biomasu u štit koji će vrt preko zime učiniti otpornijim i spremnim na proljeće.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica