Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Permakultura
  • 28.01.2025. 07:30
  • Istarska, Pula

Kako pripremiti perma gredicu u zimskim uvjetima za ranu sjetvu povrtnih kultura

U ovakvim se gredicama ništa ne baca te se sve ponovno koristi

Kako pripremiti perma gredicu u zimskim uvjetima za ranu sjetvu povrtnih kultura
Foto: Morena Sinčić
  • 122
  • 37
  • 0

U perma gredicama koriste se svi prirodni resursi, ništa se ne baca, sve se ponovno koristi. Ono što ostane iz prethodne berbe, ponovno se vraća na gredice. Tako se na osušeno lišće, korijenje i stabljike polaže sloj sijena, a nakon toga odstajali, višegodišnje kompostirano kozje đubre, moglo se čuti na radionici sjetve i sadnje na podzemnim i nadzemnim gredicama u Društvenom vrtu Gregovica u Puli u organizaciji Udruge Zelena Istra, a koju je održala Marina Skorup, volonterka u Vrtu.

Za ovakav tip baštovanstva, ističe, nisu potrebna klasična đubriva te upotreba pesticida jer se koriste razni pripravci od biljaka koje rastu u bašti.

Prirodnim resursima do održivog načina uzgoja

Nakon teorijskog izlaganja volonterke Marine, polaznici radionice primijenili su znanje i rasporedili se na dvije gredice, dužine cca 4 metra i optimalne širine metar i 20 cm kako bi se moglo pristupiti sa jedne i sa druge strane. Na svakom kraju uzdužne gredice ostavilo se 30-ak cm za sadnju sideratnog cvijeća, kao što su kadifica, dragoljub ili neven, uz začinsko bilje: mentu, bosiljak i dr., koje će štititi zasad od raznih nematoda, gljivica i drugih štetočina.

"Na prvoj gredici, prošle godine sadio se krompir na travi uz jako dobre rezultate koja nam je poslije koristila za odlaganje svog biootpada iz kućanstava do zime te bila pokrivena slamom", kazala je Marina Skorup te dodala kako se biootpad većinom do sad, razgradio i na tu gredicu postavilo odležalo kompostirano kozje đubre.

Kako se riješiti puževa? Probajte permakulturni pristup

U prvi i zadnji red polaznici su posijali blitvu i ciklu. Nakon toga su napravili još tri dužna reda u koje su ugradili kartone presavijene širine cca 15 cm. Konačni izgled je u obliku slova "V". U tako oblikovane kartone, polaznici su napunili sitnim kompostom i u svaki red posijali: mrkvu, cikoriju (radić) i peršin.

Marina Skorup strpljivo je odgovarala na brojna pitanja 

Paralelno sa izgradnjom redova za kartone, zatvarao se red posijan ciklom i blitvom. Blitva i cikla niču puno ranije nego mrkva i peršin, kojima treba 20-30 dana do nicanja.

Kako spriječiti najezdu štetočina

Ovim načinom sjetve pokušava se spriječiti najezda mrkvine i lukove muhe koje imaju više generacija godišnje. Mrkvine muhe, naime, nisko lete, te se - ističe Marina, nadamo kako neće naći put do mrkve i tamo odložiti jajašca, jer blitva i cikla će već imati dobro razvijenu lisnatu masu. Umjesto blitve i cikle, može se posaditi i grašak ili neke druge lisnate kulture u ovom periodu.

Između redova, direktno u zemlju, posadio se bijeli luk koji će se koristiti kao mladi luk na proljeće.

Na drugu gredicu primijenio se isti način sjetve i sadnje uz upotrebu kartona, samo sa različitim kulturama. U prvi red je posađen bob u cik-cak koji na sebe privlači lisne uši i u slučaju proljetnih toplijih zraka sunca, bit će dobra zaštita za druge kulture.

Nakon boba, posijala se crna rotkva i crvena rotkvica, dok se u karton posijao pastrnjak i lisnati celer. Na tu se gredicu također posadio luk za ranu proljetnu berbu.

To nije samo uzgoj hrane 

Bila je ovo zapravo vrlo aktivna interaktivna radionica u kojoj su polaznici znatiželjno i oduševljeno postavljali pitanja, a Marina strpljivo odgovarala i svima se posvetila. Polazniku Valteru Gržiniću iz Pule ovo je prvi dolazak na radionicu za koju je rekao da je fantastična i kako bi volio da ih je sve češće jer će mu prenijeto znanje biti jako korisno.

U permakulturi koriste se svi prirodni resursi, ništa se ne baca

"To nije samo uzgoj hrane već jedna filozofija, stil života, od principa arhitekture, a pogotovo etike koja je jedna od najvažnijih podsticaja da se pokuša riješiti ključni problem našeg društva, a to su klimatske promjene koje se događaju puno brže od predviđenog", upozorila je umirovljena profesorica Teodora Beletić iz Pule i kazala kako ljudi još uvijek nisu dovoljno svjesni koja je to opasnost za budućnost našeg društva. 

Profesoricu Teodoru koja je cijeli svoj radni vijek provela učeći mlade, nada se kako će uz ostale građane svih dobnih skupina, na ovakve radionice i slične projekte odazvati i mladi iz osnovnih i srednjih škola jer budućnost mladih je upravo u permakulturnom stilu života i holističkom pristupu svijetu. "Dok je profit ispred ljudi i prirode, nećemo moći postići kvalitetan život kojem svi težimo", zaključila je Beletić.


Fotoprilog


Tagovi

Permakultura Povišene perma gredice Marina Skorup Besplatna radionica Društveni vrt Gregovica Pula Udruga Zelena Istra


Autorica

Morena Sinčić

Više [+]

Diplomirana novinarka, velika zaljubljenica u prirodu koja je zadnjih desetak godina provela s fotoaparatom "hvatajući" kukce, ostale životinje i naravno promjene koje se neminovno događaju u njoj. Voli uzgajati povrće, ali kako nema zemlju, sadi na balkonu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Isplaćene su premije za mlijeko za mjesec novembar 2024., saopćilo je danas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Posredstvom Agencije za agrarna plaćanja, na račune 2.631 korisnika poticaja, uplaćeno je uku... Više [+]