Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje
  • 03.12.2019. 08:00

Je li na oranicama zapostavljena upotreba stajnjaka?

S obzirom na to da stajnjak ima produženo djelovanje, preporuka je da se na težim tlima, unosi na svakih četiri do pet godina, ilovači tri do četiri, a na lakišim, dvije do tri godine.

Foto: Depositphotos/BZH2224
  • 311
  • 30
  • 0

Tokom jeseni, prilikom osnovne obrade zemljišta, istovremeno treba unijeti organska i mineralna đubriva. Cilj primjene organskih hraniva je povećanje biološke aktivnosti tla, a samim tim i njegove plodnosti. Na ovaj način takođe popravljaju se i njegove fizičke, biološke i hemijske osobine.

Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom i na svom gazdinstvu imaju proizvodnju stajnjaka, tokom jeseni koriste i transportuju đubrivo do parcela. Transport poskupljuje njegovu primjenu, a često je neophodna i dodatna radna snaga. Uz to, mnogi proizvođači moraju i da ga kupe pa kad na to dodaju i zahtijeve transporta i rasturanja, često i odustanu od njegove upotrebe.

Značaj korisnih mikroorganizama u tlu

Iz ekonomskih i organizacionih razloga, upotreba stajskog đubriva vrlo često biva zapostavljena. Njegovom primjenom unose se i korisni mikroorganizmi u tlo, a istovremeno se aktivira i rad korisnih bakterija i drugih zemljišnih organizama, čime se veoma povoljno djeluje na strukturu tla.

Važno je da se đubrivo po parceli primjeni što ravnomjernije, da ne bi došlo do nejednake bujnosti usjeva i njihovog polijeganja na mjestima gdje je rasturena veća količina.

Značaj upotrebe stajnjaka u voćarstvu

Stajnjak treba rasturiti neposredno pred osnovnu obradu. Po nanošenju potrebno ga je zaorati da bi se smanjili gubici azota koji nastaju ako se đubrivo ostavi na parceli puno prije obrade. U zavisnosti od toga da li se radi o težem ili lakšem tlu, stajnjak je poželjno zaorati pliće, odnosno dublje. Pri plićem zaoravanju, nedostatak je što ga oruđa za dopunsku obradu zemlje iznose na površinu. Nekada se rastura i u svježem stanju. Iako su manji gubici jer nema skladištenja ovog đubriva, napomena je da se ipak ne rastura u periodu blizu sjetve ili sadnje.

Voditi računa o produženom djelovanju

Naime, burno razlaganje ovog đubriva, može da ošteti mlade biljke ili sjeme pri klijanju. Svjež stajnjak ima i druge nedostatke. Teže ga je rasturiti i zaorati, a sporije se i razlaže i djeluje. Količina koja se preporučuje za rasturanje zavisi od osobine zemljišta i klime, ali i kvaliteta stajnjaka i zahtjeva usjeva. Najčešće se đubri količinom 20 do 40 tona po hektara. Prije upotrebe, svakako je potrebno uraditi agrohemijsku analizu, na osnovu koje stručno lice daje preporuku.

S obzirom na produženo djelovanje, preporuka je da se na težim tlima, unosi na svakih četiri do pet godina, ilovači tri do četiri, a na lakišim, dvije do tri godine.

Karakteristike i prednosti stajnjaka

U sistemu intenzivne poljoprivredne proizvodnje relativno je niska koncetracija hraniva na teškim zemljištima pa je preporuka da se stajnjak kombinuje sa odgovarajućom količinom mineralnih đubriva, a sve na osnovu rezultata hemijske analize zemljišta, kao i potreba usjeva, objašnjava diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva, Jelena Stojiljković, iz PSSS Leskovac.


Tagovi

Upotreba stajnjaka Transport đubriva Stajsko đubrivo Pliće zaoravanje Burno razlaganje Produženo djelovanje Jelena Stojiljković