Bili su i sami skeptični da je moguće proizvesti zdravo povrće bez prskanja. Ipak, odlučili su probati prirodne metode i danas kupci sami dolaze na imanje gdje 300 kvadrata pod plastenicima.
Da se predanim radom i primjenom prirodnih rješenja može osigurati egzistencija na vlastitom imanju, dokazuje porodica Hodžić iz Donje Orahovice kod Gračanice. Na 300 kvadratnih metara pod plastenicima, uspješno uzgajaju paradajz i papriku, a njihova priča potvrđuje da domaći kupac i te kako prepoznaje i cijeni ekološki uzgojenu hranu.
Sve je počelo prije šest godina kada su odlučili da na svom imanju u plasteniku započeti proizvodnju za vlastite potrebe.
"Ja sam sa sela, a supruga je iz grada, pa sam je nekako nagovorio na ovaj korak. Odrastao sam u domaćinstvu gdje se uvijek sijalo i sadilo, pa mi je ta navika ostala. Već nakon prve godine vidjeli smo da se može, pa smo odlučili da uđemo u profesionalnu proizvodnju paradajza i paprike", započinje priču Muhamed Hodžić.
U plastenicima, kaže nema, ništa ne prepuštaju slučaju, počevši od odabira sorti. Kada je riječ o paradajzu, opredijelili su se za provjerene hibride Pink Rock, Amati, Big Beef, Rely i Matias, dok kod paprike uzgajaju tri sorte - Amandu, Belladonnu i nezaobilaznu Rogu. Dio sadnica uspiju proizvesti sami, dok dio dokupljuju.
Temelj uspješne proizvodnje je u pravilnoj pripremi tla. U proljeće u zemljište unose stajsko goveđe đubrivo, dok je jesen rezervisana za peletirana organska đubriva. Tekuća sezona, opravdala je očekivanja. Berba je počela prije nešto više od mjesec dana i, prema Muhamedovim riječima, urodom i kvalitetom plodova su izuzetno zadovoljni.
Berba će trajati sve do prvih mrazeva, odnosno do sredine septembra. Nakon toga slijedi frezanje, priprema terena i sadnja kultura koje lakše podnose hladnije dane - špinata, mladog luka i zelene salate.
U proizvodnji se pridržavaju strogo ekoloških pristupa, sarađuju sa kompanijom EM Aktiv Plus iz Doboja i koriste prirodne preparate. Iako vlada mišljenje da je u savremenom povrtlarstvu nemoguće proizvesti zdrav plod bez upotrebe hemijskih preparata, Muhamed ističe da je u početku i sam bio skeptičan, ali da su ga rezultati razuvjerili.
Protiv puževa golaća, bore se primjenom "Štabaa" đubriva, koji osim za pripremu preparata, postavljaju oko biljaka da zadržava vlagu.
"Kilogram peletiranog đubriva potopimo u 20 litara vode i ostavimo da fermentira 24 do 48 sati. Nakon toga, jedan litar te tekućine razmutimo u devet litara čiste vode i time prskamo biljke i uspješno suzbijamo puževe. Isti recept, uz ponavljanje tretmana dva puta, primjenjujemo i protiv smrdibuba. Dok sam ne probaš, ne vjeruješ da može", objašnjava naš sagovornik.
U preventivnoj zaštiti protiv biljnih bolesti Hodžići koriste i tradicionalne pripravke na bazi koprive (žare), te mješavinu domaćeg mlijeka i sode bikarbone. Tretmane rade preventivno, jer prirodna sredstva ne mogu naškoditi biljci, a štite je prije nego što se bolest pojavi.
"Naš plod bukvalno možete ubrati u plasteniku i odmah jesti, nema potrebe ni da se pere. Ljudi prepoznaju tu razliku. Kupovna paprika iz marketa često zna biti masna pod rukom, ne može je oprati ni pet voda, dok je naša potpuno čista", ponosno ističe Muhamed.
Ekološki proizvodi na tržištu su obično skuplji, a Muhamed kaže da razlika u cijeni nije drastična, tek pola marke, no kupaca za robu sa ovog imanja ne nedostaje.
Sve što proizvedu, Hodžići prodaju direktno na kućnom pragu ili isporuče lokalnim piljarama. Kupci često sami dolaze na plac, gdje im se povrće bere pred očima, svježe i direktno sa grane. Za one koji nisu u mogućnosti doći, Muhamed osigurava i dostavu kada mu to obaveze dozvoljavaju.
"Dođu kupci kod mene na plac gdje su plastenici i onda im kažem sačekaj tu da ti naberem, jednom-dvaput tako, poslije jave kad dolaze da im spremim", kaže nam, dodavši da imaju i svoju Facebook stranicu, gdje ih kupci također mogu kontaktirati - Plastenička proizvodnja Hodžić.
Zadovoljni plasmanom i potražnjom, ovi vrijedni domaćini već kuju planove za predstojeću jesen. Planiraju proširenje proizvodnih kapaciteta za još 200 kvadratnih metara plasteničkog prostora, ali sa novom kulturom - jagodom.
S obzirom na to da se njihovo imanje nalazi tik uz frekventni magistralni put prema Tuzli, lokacija je idealna za direktnu prodaju prolaznicima na vlastitom štandu, posebno uzimajući u obzir da prve domaće jagode u sezoni dostižu odličnu cijenu na tržištu.
Dugoročni cilj ove porodice, nakon što uspješno uspostave proizvodnju jagoda, jeste i zvanično dobijanje certifikata za organsku/ekološku proizvodnju, svjesni da taj proces zahtijeva vrijeme i strogo administrativno praćenje svih koraka koje već sada prirodno primjenjuju na svom imanju.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica