Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • "Štabaa?"
  • 21.01.2024. 09:00
  • Prijedorska regija, Republika Srpska, Kozarac

Nijemac zacijenio mašinu, pa je Bosanac sam napravio: Proizvodi gnojivo od ovčije vune

Paradajz od kilogram i po, patlidžan od 2 kg - jeste li čuli za peletirano ekološko gnojivo od ovčije vune iz Kozarca? To je KAN, UREA i pužomor u jednom.

Foto: Nijaz Huremović/kozarac.eu
  • 3.229
  • 560
  • 0

Ovčija vuna, iako vrijedna sirovina, za stočare u Bosni i Hercegovini uglavnom je problem i nerijetko završava na smetljištima i samoj prirodi. Neke procjene pokazuju da se godišnje u BiH odbaci oko 3,5 miliona kilograma vune.

Rijetki je otkupljuju, ali to su potpuno beznačajne količine u odnosu na milion i 200 hiljada ošišanih ovaca. No, ovakva situacija bi se uskoro mogla promijeniti i to zahvaljujući ideji, želji i čistim ambicijama Denijala Mujkanovića iz Kozarca koji je prije 20-ak dana započeo prodaju peletiranog ekološkog gnojiva od ovčije vune.

Ma, za sve je dobro

Proizvodnju je počeo još i ranije, ali je ovaj poduzetni ovčar želio prvo testirati proizvod na svom imanju - u voćnjaku, plasteniku, cvijeću. "Ma, za sve je dobro", radosno ocjenjuje u razgovoru za Agroklub, ovaj vlasnik stada od 105 ovaca i član Udruženja ovčara i kozara Republike Srpske, zaljubljenik u prirodu i jednostavno čovjek koji vri od ideja, u šta ćete se uvjeriti i sami u narednim redovima.

Tone vune završavaju na smetljištu i u prirodi (Foto: Depositphotos/reflex-safak)

"Kroz druženje s ovčarima vidio sam da svi imaju isti problem, niko ne zna gdje će s vunom koja je nama i ekonomski i ekološki problem. Ona neće da gori, može da se dimi, ali nikada neće potpuno izgorjeti", priča Mujkanović, dodavši da skoro niko u BiH ne otkupljuje vunu, osim možda dva vlačara.

A, misli od nje nije mogao skrenuti i da je htio jer je, kako kaže, viđa na svakom koraku - po šumama, rijekama, deponijama. Tako je odlučio oprati vunu i poslati je u jednu francusku auto industriju. No, dobio je negativan odgovor, vuna bosanske pramenke ne može u auto proizvodnju jer je 0,8 mikrona, a oni otkupljuju do 0,4 mikrona.

"Znači dva puta je veća i deblja. Tako isto za odjeću se ne može koristiti jer je previše oštra, nije baš prikladna ta pramenka bosanska. Tvornica iz Turske koja je to otkupljivala i pravila tepihe je izgorjela prije 7-8 godina, neće je ni obnavljati jer je velika investicija, a više niko ne uzima te stare tkanene tepihe", pojašnjava Denijal.

Potom se rodila ideja da od nje proizvodi pelet za loženje, ali "to nije uspjelo nikako". Onda je došao do informacija da se od nje može praviti bio gnojivo. Poslao je uzorak na analizu u Federalni agropedološki zavod, odakle su mu potvrdili da ovčja vuna posjeduje mnoštvo vitamina.

Analiza ovčije vune

"Jedan kilogram vune sadrži četiri litra vode, odnosno kao UREA postotno, 17 vitamina koje posjeduje, u postotcima je kao naš KAN 9:8:9, i to što odgoni crve, mrave i sve ostalo to je naš pužomor, samo što je sve na prirodnoj bazi", obrazlaže nam rezultate koje je dobio i dodaje da gnojivo koje sada proizvodi dugotrajno poboljšava tlo jer kada se raspe po zemlji treba niz godina da se uništi.

Sam napravio i mašinu i gnojivo

U peletiranom gnojivu nema apsolutno nikakvih dodataka. Kada pokupi vunu, suši je na određenoj vlažnosti, onda je mašinom melje na 5 milimetara. Iako postupak izgleda vrlo jednostavan, Mujkanović kaže da nije riječ o maloj investiciji te da ga je sama mašina "izašla" oko 20 do 30 hiljada maraka, a ukupna investicija 100 hiljada KM.

Suši se na određenoj vlažnosti (Foto: Depositphotos/ymgerman)

"Ja sam sam sebi napravio mašinu, jer kada sam poslao upit u njemačku firmu koja ih jedina proizvodi, odgovorili su mi da one koštaju 300 hiljada eura u Njemačkoj, bez carine, prijevoza i poreza. To je za mene bilo nemoguće, izdvojiti tolika sredstva, onda sam počeo da inoviram, prepravljam neke stare mašine i tako da sam svojim rukama napravio sve što mi treba da mogu proizvoditi", kaže ovaj sad već vlasnik proizvoda "Štabaa".

Tako se, naime, zove peletirano ekološko gnojivo od ovčije vune koje proizvodi, a naziv je rezultat zatečenosti pozivom švicarskog carinika. Naime, poziv je uslijedio tek šest mjeseci nakon što je poslao tamošnjoj carini na analizu gnojivo kako bi provjerio mogućnost izvoza, carinik je pitao za naziv proizvoda, a u trenutku zbunjenosti Mujkanović je odgovorio: "Ma, šta ba?" Odlučio je i da ostavi taj naziv.

Tona vune - tona gnojiva

Inače, u Švicarskoj je kao izbjeglica iz BiH završio školu, radio za drvnu industriju, montažne kuće, ali to kako nam priča nikada nije volio. U našu zemlju se vratio 2012. godine. I od tada kuje planove o različitim pothvatima. Sada je sav fokus usmjerio na vunu koju mu domaćini daju besplatno, samo kako bi se je riješili.

Cilj mu je da otkupljuje vunu

"Međutim, moj cilj je da otkupljujem tu vunu, da bude jedan kilogram jedna marka, kako bi ovca mogla da plati svoje godišnje vakcinisanje. Dosta ljudi zbog nedostatka novca ne radi tu obaveznu prevenciju, i ugrožava svoje susjede koji se ozbiljno bave ovčarstvom", precizira planove.

Ovaj svoj projekat, finansijski je sam istjerao, a od njega korist neće imati samo BiH, priča nam, nego i Evropska unija, u ekološkom smislu. "Ta naša vuna na kraju završava u Savi, preko je Evropska unija, ona potom ide u Dunav koji protiče opet kroz Evropu, tako da je ovo čišćenje i EU".

Od tone vune dobije se isto toliko gnojiva. Ako je vuna uskladištena pravilno, odmah po šišanju u vreće pa u šupe, onda nema nikakvog gubitka.

Testirao na svom imanju

Prije nego je upakirao svoj proizvod za prodaju, ovo gnojivo je testirao na svom imanju. Priča nam kako ekstra rezultate daje na kiselim zemljištima.

"Imali smo paradajz težine od 1,5 kilogram po komadu, patlidžane po dva kilograma. Jedan čovjek je koristio za jagode, imao je sigurno 30 do 50 posto veće prinose, bile su puno veće i puno slađe. Cvijeće koje je počelo da truhne, uspjeli smo povratiti", nabraja nam Mujkanović i navodi da se trenutno gnojivo može kupiti preko web stranice, ali bi se krajem februara trebalo naći i u "Bingo" marketima.

Njegov cilj je da uđe u poljoprivredne apoteke, Penny plus u Sarajevu i Centrum u Gradiški. Za to vrijeme, na njegovu adresu stižu upiti iz brojnih evropskih zemalja, gdje je poslao podatke o svom proizvodu. Prvi kontakti pokazali su da postoji veliki interes za ovo gnojivo iz Kozarca.


Fotoprilog


Tagovi

Peletirano gnojivo Gnojivo od ovčije vune Šišanje ovaca Štabaa Denijal Mujkanović Ekološko gnojivo


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.