Gljivice će zamijeniti kemijske pesticide?

Paul Stamets je vodeći svjetski znanstvenik koji se bavi proučavanjem gljiva, uključujući i njihove genetske i biokemijske osobine. On je prije devet godina zaštitio patent, kako piše EWA, koji nije dobio veliki odjek u medijima. Pitate se zašto? To je patent koji predstavlja smrt za kemijsku industriju pesticida i čini ih potpuno nepotrebnima u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Ovaj znanstvenik je otkrio kako uz pomoć prirode možemo insekte spriječiti u uništavanju usjeva. Kako su nazvani, SMART pesticidi osiguravaju gotovo trajno rješenje za kontrolu preko 200.000 vrsta insekata, a sve zahvaljujući magičnim gljivama. Iako je jedan od vodećih svjetskih mikologa, ovaj izum nije dobio pozornost koju zaslužuje.

Patent koji bi mogao promijeniti svijet?

Biopesticidi kontroliraju preko 200.000 vrsta insekata.

Stamets je to učinio koristeći se dobrim poznavanjem entomopatologije gljiva, odnosno gljiva koje uništavaju kukce. Paul je uspio kod njih spriječiti proces sporulacije te ih učiniti još privlačnijim za kukce koji se tada njima hrane. Ono što im slijedi nije nimalo zabavno, jer se gljivica unutar njih počinje razvijati i izjedati ih iznutra, što dovodi do njihovog potpunog uništenja. Pored toga, ekstrakti entomopatogenih gljivica mogu upravljati kukcima u različitim smjerovima, a imaju moć uništavanja 200.000 vrsta insekata. Dovoljno je samo biljke poprskati ekstraktom gljivica pred sporulaciju i - čekati.

Ovaj patent ima potencijal revolucionizirati način proizvodnje - ukoliko dođe do njegove komercijalizacije i dostupnosti širim masama ljudi. No, s obzirom da je izum star od 2006. godine, zašto ga još nema u primjeni na našim poljima?

Štetnost kemijskih pesticida

Revolucionarno otkriće američkog znanstvenika Paula Stametsa koje nije dobilo pažnju koju je trebalo.

"Toleriranje upotrebe kemijskih pesticida u modernoj poljoprivredi je sada već zanemarivanje dokaza o štetnosti njihove primjene na okoliš. Takav stav više nije održiv", tvrde znanstvenici. Na primjer, možete li zamisliti svijet bez pčela? Dokazano je da pesticidi imaju velikog udjela u njihovom nestajanju. Malo je reći da su nam potrebne drugačije metode od onih na koje smo navikli, s obzirom da smo primjenom umjetnih sredstava potpuno promijenili strukturu i plodnost tla.

"Monsanto generira 16 milijardi dolara godišnje, a takva količina prihoda zasigurno je dovoljna da spriječi bilo kakav dotok informacija koji bi mogao promijeniti njihov status u svijetu", kažu zagovornici biopesticida. Može li Monsanto zaista zaustaviti promjenu, evoluciju zemljoradnje?

Potencijalna bomba za bioraznolikost?

No, postoji i druga strana priče. Iako ovi biopesticidi mogu eliminirati potrebu za GMO i BT sjemenom i potpuno promijeniti koncept poljoprivrede, a k tome su i besplatni jer se mogu uzgajati i na poljoprivrednom otpadu, neki tvrde da bi nas njihova primjena mogla dovesti do još goreg scenarija. Baza organske proizvodnje je naime - bioraznolikost, a sposobnost uništavanja tolikog broja vrsta kukaca, i korisnih i štetnih, neke je teoretičare ozbiljno zaplašila te je stoga ovaj patent pomalo omražen i u krugovima organskih proizvođača.

Gdje je u toj priči Monsanto?

"Gljivice pred sporulaciju mogu se sušiti, smrznuti, hladiti i peletizirati te aktivirati za djelotvornu upotrebu privlačenjem insekata", navodi Paul Stamets. Patent se opisuje kao korištenje gljivičnog sistema sa svrhom ekološke sanacije i obnove, očuvanja i poboljšanja staništa, biološkog pročišćavanja otrovnih otpada i zagađenih mjesta, filtracije poljoprivrednog otjecanja, poboljšanja poljoprivrednih prinosa i kontrole bioloških organizama.

No, kako bi se uklonile kemikalije iz ljudskog organizma, postoje i druge dostupne metode za uklanjanje, odnosno detoksikaciju potencijalnih kemijskih pesticida, a to su zajednice vrtova, urbane šume i oživljavanje permakulture. Potencijalna opasnost ovog patenta za bioraznolikost ipak bi se mogla na neki način i kontrolirati te je većina još uvijek - unatoč opasnostima, za promjenu smjera kojim ide konvencionalna poljoprivreda. Korporacije će tu imati štošta za reći.

Foto: ewao.com