EU odgađa planove zelene politike? Sve su glasniji pozivi na preispitivanje ZPP-a

Evropska komisija bi mogla odgoditi objavu prijedloga o održivoj poljoprivredi i prirodi, a koja se očekivala ove sedmice. Razlog je rat u Ukrajini i njegov negativan uticaj na snabdijevanje hranom, što je navelo neke zemlje, prvenstveno Slovačku i Italiju, da dovedu u pitanje okolišna pitanja Evropske unije.

EK je sutra (srijeda) trebala objaviti dva nova prijedloga - obvezujuće ciljeve za obnovu prirode i održiviji zakon o pesticidima.

Međutim, povjerenik EU za poljoprivredu Janusz Wojciechowski u ponedjeljak je rekao, navodi Reuters, da EU neće raspravljati o pesticidima na svom sastanku ove sedmice, što znači da će se objava prijedloga odgoditi. Plan obnove prirode nije komentirao.

Još prije desetak dana, nije bilo govora o odustajanju, iako je Wojciechowski već tada dao naslutiti da je u ovom trenutku najvažnija prehrambena sigurnost. 

Lambert: EU se mora probuditi

I predsjednica udruženja poljoprivrednika EU-a COPA, Christiane Lambert pozvala je EU da se probudi te upozorila da zbog dosadašnje ovisnosti o ruskom gnojivu, plinu, energiji, gorivu, ali i žitaricama - više toga treba proizvoditi na vlastitom teritoriju. 

"We called #AGRIFISH for an wake-up call. Our common challenge now is to regain part of the food security that we have let slip away elsewhere. An rebound is possible! We can produce more and better with less impact."

Full Video statement by @ChLambert_FNSEA pic.twitter.com/Bm3Q3rxj16

— COPA-COGECA (@COPACOGECA) March 21, 2022

"Teško je vratiti prehrambenu sigurnost, ali je oporavak neophodan kada UN strahuje od 'uragana' gladi u mediteranskom prstenu, ali i drugdje. Komisija mora preispitati odluke i strategije koje je donijela prije ukrajinske krize. Mora izaći s prijedlozima jer proljeće je tu, kalendar i priroda ne mogu čekati", u video obraćanju rekla je Lambert. 

Slovačka i Italija prve reagirale

Na prilagođavanje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući njeno odlaganje i preispitivanje zelenih ambicija EU, usred straha od prehrambene nesigurnosti uzrokovane ratom u Ukrajini, prve su pozvale Slovačka i Italija, prenosi Euractiv.

Ministarstvo poljoprivrede Slovačke je saopštilo kako vjeruje da će biti neophodno preispitati i djelimično reformisati ove ciljeve, odnosno strategije "Od polja do stola" i biodiverziteta s obzirom na trenutnu situaciju. Čak su u slučaju da EK ne popusti, razmatrali prilagođavanje svog nacionalnog strateškog plana ZPP-a.

Italija je čak bila predložila izrazito radikalan pristup jer je, prema italijanskom ministru poljoprivrede, Stefanu Patuanelliju, neophodno dozvoliti da se izdvojena područja i svi pašnjaci koriste u produktivne svrhe, čak i ako su djelimično zauzeti neplanskom vegetacijom žbunja.

Također su ispitivali mogućnost uklanjanja zakonskog ograničenja za povećanje navodnjavanih površina i uvođenja neke vrste nove državne subvencije za sve poljoprivredno zemljište. Na ovaj potez su se odlučili kako bi se ublažio porast troškova proizvodnje i povećala poljoprivredno-prehrambenu produktivnost. 

U Njemačkoj slom zelene politike

Bez obzira na ozbiljnu situaciju, njemački Zeleni, Alijansa 90, ne odustaju od poljoprivredne politike. Kako piše Simon Michel-Berger u svom komentaru na Agrarheute, odrekli su se mnogih fundamentalnih pozicija, ali se drže svog posljednjeg ideološkog bastiona, zelenog dogovora. 

Eskalacija gladi i siromaštva kao posljedica sukoba u Ukrajini

Prije samo nekoliko dana, evropski političar Zelenih Martin Häusling optužio je Vladimira Putina da koristi žito kao oružje. Njegovo rješenje, kao i rješenje federalnog ministra poljoprivrede Cema Özdemira, nije da domaću poljoprivrednu proizvodnju učini efikasnijom, već smanjenje njemačkog stočarstvo kako bi manje žitarica završilo kao stočna hrana.

Michel-Berger smatra da je ova diskusija pogrešna, jer se žitarice za stoku ne mogu koristiti kao hljebna sirovina i kvalitetna pšenica se ne može svuda uzgajati. Ističe i da se životinje hrane travom s pašnjaka i nusproizvodima prehrambene industrije.

Stočari u Njemačkoj se pitaju gdje je solidarnost s njima, jer su teško pogođeni ovim promjenama, ali i prozivkama da su krivi za mnoge probleme, od klimatskih promjena do trenutne gladi u svijetu. Istovremeno su u stalnom strahu od ekonomske nesigurnosti, od problema uzrokovanih nestašicom stočne hrane, posebno u organskom stočarstvu.