U fazi rastućeg Mjeseca sokovi u biljkama kreću od korijena do listova i plodova te dostižu svoj vrhunac u vrijeme punog - o čemu još govori biodinamički kalendar?
Na mnoge procese koji se dešavaju na Zemlji djeluje njen satelit Mjesec. Uslijed njihovih gravitacionih sila javljaju se plima i oseka. Biodinamički kalendar primjenjuju uzgajivači koji žele iskoristiti njihova te djelovanja drugih planeta na biljke. Po njemu se biljke siju, sade i obavljaju poljoprivredni radovi na određene dane kada na njih Mjesec djeluje pozitivno.
Stvaranje biodinamičkog kalendara vezano je za Rudolfa Steinera i počinje 1924. godine kada je on pripremio predavanja na temu održivog i ekološkog pristupa. Dalji njegov razvoj vezan je za Mariu Thun koja je svoja dugoročna proučavanja iskoristila za godišnje objavljivanje astronomskog sjetvenog kalendara sa naznakom dana povoljnih za sjetvu usjeva i obavljanje drugih radova.
Neodvojivo je vezan za biodinamičku poljoprivredu u kojoj su zemljište, biljke i životinje međusobno povezani. Sjetva, sadnja i poljoprivredni radovi zasnivaju se na dva ciklusa u kretanju. U fazi rastućeg Mjeseca sokovi u biljkama kreću od korijena do listova i plodova te dostižu svoj vrhunac u vrijeme punog. Nasuprot tome, u fazi opadajućeg sokovi idu na dolje. To djeluje na rast i razvoj biljaka tako da za vrijeme punog Mjeseca i dva do tri dana prije i poslije, njegov utjecaj i sjaj omogućava da se proces fotosinteze odvija neprekidno. One se tada intenzivno razvijaju.
Dakle, kada je on u rastućoj fazi, obavljaju se sjetva i sadnja biljaka koje se uzgajaju zbog plodova i drugih jestivih dijelova koji se nalaze iznad površine zemlje. Takvi su dani pogodni za sjetvu paprike, paradajza, patlidžana, krastavca, kupusa, graška, pasulja, tikvi, jagoda, cvijeća, kukuruza, ljekovitog i začinskog biljka i trave.
Prema ovom kalendaru, za vrijeme punog Mjeseca najbolje je obavljati berbu. Biljni sokovi se koncentrišu u lišću i plodovima. Smatra se da su ubrano voće i povrće tada najukusniji.
Biljke čiji su jestivi dijelovi ispod zemlje siju se i sade kada je u silaznoj fazi. Takve su vrste: krompir, repa, lukovi, cikla, rotkva, rotkvice, mrkva i druge korjenaste i krtolaste kulture. U ove dane sadimo voćne vrste. Tada se biljni sokovi kreću prema dolje.
Mlad Mjesec nam donosi dane kada je najbolje obaviti zaštitu, rezidbu, uklanjanje oštećenih i oboljelih biljaka.
Tagovi
Autorica
Hodžići uzgajaju paprike i paradajz bez kapi hemije: "Dok ne probaš, ne vjeruješ da može"
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Bio vrt Marie-Luise Kreuter je nezaobilazan klasik ekološkog vrtlarenja
Lavanda može biti isplativa kultura: U Međašima pokazuju kako zaokružiti proizvodnju
