Ambrozija - korov, alergen i lijek

Ambrozija (Ambrosia artemisifolia) je korov koje je u Evropu unijet sa prostora Sjeverne Amerike. Smatra se da je sjeme ambrozije dospjelo u Evropu sa pošiljkama žita i sjemena crvene djeteline i repice. Raste na oranicama, među usjevima, zapuštenim zemljištima, pored rijeka i potoka, pored puteva, željezničkih pruga, na zelenim gradskim površinama.

Poznata je pod različitim nazivima: ambrozija, fazanka, fazanuša, pelinolisna ambrozija, partizanka. Pripada porodici Asteraceae - Glavočike. Ambrozija je jednogodišnja biljka koja naraste 1 do 1,5 m i više. Korijen je vretenast, jak i dopire u dubinu do 4 m. Stabljika je dlakava i na presjeku četvrtasta. Listovi su veoma izrezani, sa gornje strane tamniji. Cvijeta od jula do septembra. Cvijetovi su sakupljeni u dugačke cvasti na vrhu stabla i vrhovima bočnih grana. U periodu cvjetanja jedna biljka stvara sto miliona polenovih zrnaca koja vjetar može da odnese i do 300 km. Oprašivanje se obavlja pomoću vjetra. Sjeme je veoma sitno, 1000 sjemenki je teško 2,5 g i dozrijeva od septembra do oktobra. Jedna biljka može da stvori i do 60.000 sjemenki koje zadržavaju klijavost i do 40 godina.

Ambroziju treba razlikovati od kadifice Tagetes erecta i pelina Artemisia vulgaris. Ove tri biljke su na prvi pogled veoma slične.

Zahvaljujući stvaranju velike količine sjemena i sposobnosti prilagođavanja, ambrozija se veoma brzo širi i zauzima nova područja. Godišnja brzina širenja je od 6 do 20 km. U Evropi je najviše prisutna na području centralne, južne i istočne Evrope odakle se širi. Period nicanja je veoma razvučen, niče od ranog proljeća i tokom ljeta. Klija i niče na temperaturi od 20 do 22°C uz dovoljnu količinu dostupne vlage.

Štete od ambrozije

Kao veoma jak kompetiror, ambrozija stvara brojne probleme u poljoprivrednoj proizvodnji. Biljka se odlikuje velikom i bujnom nadzemnom masom, snažnim korjenovim sistemom. Svojom robusnom biljkom ambrozija guši usjeve, zasjenjuje mlade biljke, smanjuje prinos i može u potpunosti uništiti usjev. Za svoj razvoj treba velike količine hraniva i vode. Zbog ovih potreba ambrozija isušuje i osiromašuje zemljište. Za formiranje jedinice suve materije koristi dva puta više vode od žitarica. Najčešće su ugroženi od ambrozije usjevi žitarica, mahunarki, heljde, suncokreta, mrkve.

Suzbijanje ambrozije je zakonski obavezna mjera

Preventivne mjere imaju za cilj sprečavanje uvoza sjemena korova. Za sjetvu koristiti deklarisano sjeme koje se odlikuje velikom čistoćom. Vršiti kontrolu sjemena i kontrolu proizvoda od žita (sojine sačme, hrane za životinje), otpada iz prerađivačke industrije, uvoz sjemenskog i sadnog materijala. Da bi se spriječilo širenje ambrozije potrebno je sprovesti učinkovitu inspekciju sjemenskog i sadnog matrijala, cvijeća i drugog ukrasnog bilja, vozila.

Sjeme djeteline, lucerke, prosa, konoplje imaju glatku površinu i mogu se očistiti potapanjem u rastvor kuhinjske soli - natrijum klorid. Uzme se 150 g sjemena i potopi u 10 l vode. Sjeme ambrozije ispliva na površinu dok sjeme gajenih kultura potone na dno.

Suzbijanje biljaka ambrozije se sprovodi već od kraja mjeseca maja.

U proizvodnji koristiti plodored, brinuti se za usjeve, malčirati zemljište. Ambrozija potiskuje kvalitetne trave na livadama i pašnjacim i na taj način umanjuje i kvalitet ispaše. Širenju ambrozije pogoduje odsustvo prirodnih neprijatelja što nije slučaj u njenoj domovini, optimalne vremenske prilike, mogućnost klijanja nezrelog sjemena - sjeme u fazi mliječne zrelosti je sposobno da klija i nikne.

Da mi se smanjila populacija ambrozije potrebno je čupati sa korijenom. Na većim površinama ambrozija se kosi. Kod košnje obratiti pažnju na visinu košnje. Ambroziju je potrebno kositi na visinu manju od pet cm, jer ima osobinu da se grana i na taj način stvori još više nadzemne mase koja će cvjetati i dati nove sjemenke. Ambrozija teži da naseli sva prazna mjesta, a ta osobina se koristi u njenom suzbijanju na taj način što se vrši zasijavanje odabranih trava, leguminoza i drugih biljnih vrsta.

Ambrozija je veoma opasan alergen

Koncetraciji od 20 do 30 zrnaca polena u vazduhu na 1 m³ je vrijednost koja dovodi do pojave simptoma alergije na ambroziju. Najveća koncetracija je u jutarnjim i popodnevnim satima. Poslije kiše koncenracija polena u vazduhu se smanjuje. Najveća koncenracija polena je u naseljenim mjestima do 10 m visine zbog slabije cirkulacije vazduha. Oko 90% peludi ostaje na mjestu otpuštanja, ali to zavisi od vremenskih uslova. Najveće količine polena oslobađaju se kada su povoljni meteorološki uslovi, toplo i suvo vrijeme sa 30 do 40% vlage u vazduhu, visok pritisak vazduha.

Upotreba ambrozije u narodnoj medicini

Ambrozija nije samo opasan korov koji izaziva alergiju, već je biljka koja se koristi u narodnoj medicini za liječenje raznih oboljenja. Odlikuje se sadržajem vitamina C, eterilnih ulja, glikozida i drugih materija. Može da se koristi kao antiseptik, antipiretik, antiepileptik, prirodni stimulans i protuotrov, kod stomačnih problema, kod upale pluća, kašlja, kod bolne menstruacije. Sok od svježe biljke koristi se u liječenju infekcija stopala. Od ambrozije može da se pripremi ulje koje se koristi za liječenje površinskih rana, a krema se koristi u terapiji čireva i hemoroida. U homeopatiji ambrozija se koristi za liječenje alergija.