Zatvarati ili ne zatvarati plastenik preko noći ljeti? Kako riješiti ovu dilemu
Svako ko gaji povrće ili cvijeće u plasteniku suočio se ljeti sa istim pitanjem: da li plastenik zatvoriti preko noći ili ga ostaviti otvorenim? Odgovor nije isti za sve i zavisi od nekoliko faktora.
Tokom ljetnih noći u plasteniku se odvijaju dva suprotstavljena procesa. S jedne strane, zatvoren plastenik zadržava toplinu i štiti biljke od naglog pada temperature, što je posebno važno za toploljubive kulture. S druge strane, zatvoren prostor sprječava izmjenu zraka, zadržava vlagu i stvara idealne uslove za razvoj gljivičnih oboljenja poput plamenjače i sive plijesni (Botrytis cinerea).
Zato ne postoji univerzalno pravilo "uvijek zatvoriti" ili "uvijek ostaviti otvoreno" - odluka se donosi na osnovu konkretnih uslova.
Osnovno pravilo glasi:
Toplotni stres u plasteniku: Kad termometar pređe 35°C, biljka se "isključi"
Treba imati na umu da temperatura unutar plastenika preko noći može pasti i za nekoliko stepeni ispod one izmjerene meteorološkom stanicom, pogotovo ako je tlo vlažno i noć vedra (pojačano zračenje topline).
Različite kulture imaju različitu toleranciju na noćne temperature:
Paradajz i paprika su izrazito osjetljivi na temperature ispod 12-13°C jer dolazi do usporavanja cvjetanja i lošijeg zametanja plodova. Kod ovih kultura je opravdanije zatvaranje u hladnijim noćima, uz obavezno provjetravanje ujutro čim temperatura poraste.
Krastavac je još osjetljiviji, optimalna noćna temperatura mu je 16-18°C, pa se u hladnijim ljetnim noćima (planinska područja, gdje su noći hladnije nego u nizinama) zatvaranje često pokazuje kao neophodno.
Cvijeće u plasteniku (rezano cvijeće, sadnice) generalno bolje podnosi noćnu ventilaciju i manje je osjetljivo na kratkotrajne padove temperature, pa se kod njih češće daje prednost otvorenom plasteniku radi prevencije bolesti.
Gustina zasada direktno utiče na mikroklimu unutar plastenika. Gust sklop (male razmake između biljaka, razvijena lisna masa) stvara prirodno visoku vlažnost zraka između redova. U takvim uslovima zatvaranje plastenika preko noći dodatno pojačava vlagu i praktično garantuje pojavu gljivičnih oboljenja. Kod ovog sklopa prioritet treba dati provjetravanju, čak i uz blagi rizik od nižih temperatura.
Rijedak sklop sa boljom cirkulacijom zraka između biljaka dozvoljava sigurnije zatvaranje, jer je rizik od zadržavanja vlage manji.
Ako primjećujete da se ujutro na listovima i unutrašnjoj strani folije/najlona stvara obilna kondenzacija, to je znak da je noćna ventilacija bila nedovoljna i da treba prilagoditi režim provjetravanja.
Osim temperature, presudan je i nivo relativne vlažnosti. Ako je vlažnost tokom dana visoka (nakon zalijevanja ili obilne kiše), zatvaranje plastenika preko noći može podići vlažnost i preko 90%, što je direktan okidač za razvoj patogena. U takvim situacijama bolje je ostaviti minimalnu ventilaciju otvorenu čak i po nešto hladnijem vremenu, nego riskirati bolest cijelog zasada.
Praktične preporuke – sažetak, pogledajte u tabeli:
| Uslov | Preporuka |
|---|---|
| Vanjska temperatura > 18°C | Plastenik ostaviti otvorenim |
| Vanjska temperatura 12–18°C | Djelimično zatvaranje, minimalna ventilacija |
| Vanjska temperatura < 12°C | Zatvoriti, provjetriti ujutro |
| Gust sklop biljaka | Prioritet ventilaciji, i po cijenu niže temperature |
| Visoka vlažnost (nakon zalijevanja/kiše) | Ostaviti minimalnu ventilaciju |
| Osjetljive kulture (krastavac, paradajz) | Zatvaranje u hladnijim noćima |
| Otporne kulture (cvijeće) | Ventilacija ima prednost |
Ne postoji jedinstven odgovor na pitanje "zatvarati ili ne". Dakle, odluka mora biti rezultat kombinacije tri faktora: vanjske temperature, vrste kulture i gustine sklopa, uz stalno praćenje vlažnosti zraka.
Najbolja praksa je redovno mjerenje temperature i vlage unutar plastenika (idealno pomoću jednostavnog termohigrometra), jer intuicija često vara – ono što se čini "hladnom noći" napolju, ne mora značiti isto unutar plastenika.
Tagovi
Autor