Toplotni stres u plasteniku: Kad termometar pređe 35°C, biljka se "isključi"

Ljetne vrućine unutar plastenika mogu brzo postati ekstremne. Kada živa u termometru pređe 35°C, omiljene povrtne kulture poput paradajza, paprike i krastavca doživljavaju ozbiljan šok. Umjesto da rastu i razvijaju se, biljke prelaze u takozvani "mod preživljavanja", prostije rečeno - jednostavno se isključe.

Najveći problem nastaje kod oprašivanja. Na temperaturama iznad 35°C (kod paradajza već i iznad 32°C ako je vlažnost zraka visoka), polenova zrna postaju sterilna. To znači da cvjetovi opadaju, a zametanje novih plodova potpuno prestaje. Ako se ovaj problem ne riješi na vrijeme, prinos može biti desetkovan.

Zašto sama ventilacija nije uvijek dovoljna?

Mnogi proizvođači vjeruju da je otvaranje svih vrata i bočnih prozora na plasteniku dovoljno da se spasi rod.

Međutim, u vrelim ljetnim danima, ventilacija ima svoja ograničenja:

• Efekat fena: Kada je vanjska temperatura zraka iznad 34°C, vjetar koji ulazi u plastenik ne hladi biljke. Umjesto toga, on djeluje kao fen - dodatno isušuje zrak i ubrzava transpiraciju (gubitak vode kroz listove), što dovodi do uvenuća.
• Zadržavanje toplote: Polietilenska folija na plasteniku propušta sunčevu svjetlost, ali zadržava infracrveno (toplotno) zračenje. Bez obzira na propuh, unutrašnjost plastenika u špici dana može biti i do 5-10°C toplija od vanjske sredine.

Zbog toga je ventilaciju neophodno kombinovati sa sjenčenjem.

Dva načina sjenčenja

Sjenčenje je proces smanjenja intenziteta sunčevog zračenja koje ulazi u plastenik pomoću mehaničkih ili hemijskih barijera. Njegov cilj nije da potpuno zamrači prostor, već da ublaži direktne sunčeve zrake i spusti temperaturu unutar objekta za kritičnih 3°C do 7°C.

Sa sjenčenjem treba početi krajem proljeća ili početkom ljeta (najčešće od juna), čim vanjske temperature redovno prelaze 28°C, a unutar plastenika počnu dostizati kritičnih 32°C - 35°C. Primjenjuje tokom najtoplijeg dijela dana (od 10:00 do 17:00 sati).

Zasjenjivanjem plastenika spriječite ožegotine na plodovima biljaka

Postoje dva načina sjenčenja plastenika: mreže (moderniji i efikasniji način) i krečenje/prskanje folije (tradicionalni način).

1. Mreže su napravljene od UV stabiliziranog materijala i dolaze s različitim procentima zasjenjenja. Za povrtlarstvo (paradajz, paprika, krastavac) idealne su one sa 30 do 40% zasjenjenja. Sve preko toga (npr. 50% ili 60%) može previše smanjiti svjetlost potrebnu za fotosintezu, što opet šteti biljkama. Najbolje je mrežu postaviti sa vanjske strane plastenika, preko folije. Na taj način ona zaustavlja toplotu prije nego što uopšte uđe u plastenik. Između folije i mreže poželjno je ostaviti mali prostor za cirkulaciju zraka. Može se postaviti i unutar plastenika (kao zavjesa), ali je tada efikasnost nešto manja jer je toplota već prodrla kroz foliju.
2. Krečenje folije je jeftinija varijanta gdje se folija prska specijalnim ekološkim bojama koje se ispiru kišom ili klasičnom smjesom gašenog kreča i vode. Mana je što smanjuje propusnost svjetlosti i tokom oblačnih dana kada je ona biljkama očajnički potrebna, a teže ga je skinuti u kasnu jesen.

Savjet plus za vrele dane

Da biste pomogli paradajzu, paprici i krastavcu da prebrode toplotni stres, pored sjenčenja i ventilacije primijenite i druge mjere. Na primjer, zalijevajte biljke kap po kap u ranim jutarnjim satima (između 5 i 7 sati) kako bi tlo bilo hladno i vlažno prije nego što upekne sunce.

Zašto paradajz puca baš kad najviše rodi?

Također, prskanje biljaka aminokiselinama ili ekstraktom morskih algi pomaže im da lakše podnesu temperaturni šok i brže oporave polen.