Najbolje vrijeme za sijanje travnjaka je u jesen, kad sjeme može klijati i dobro se primiti bez opasnosti od korova.
Sijanje sjemena najjednostavniji je i najjeftiniji način izrade travnjaka, ali želite li brže rezultate i lakše održavanje, postavite već uzgojen. To možete učiniti bilo kada, ali izbjegavajte vrlo kišovita, suha ili hladna razdoblja. Kako bi travnjak bio ujednačen, potrebna vam je mješavina različitog sjemena. Dobro ga protresite prije sjetve.
Najbolje vrijeme za sijanje je u jesen, kad sjeme može klijati i dobro se primiti bez opasnosti od korova. U područjima s blagom klimom možete sijati do polovice novembra. Klijanje će biti sporije u proljeće, jer je tlo hladnije, ali možete sijati i u martu ako je zemlja vlažna i dovoljno topla, a temperature zraka iznad 10C.
Kad je tlo suho, teren predviđen za travnjak dobro utabajte. Uklonite sve šupljine zbog kojih bi kosilica oderala travu. Ne činite to dok je tlo mokro. Dobro pograbljajte površinu i ostavite je nekoliko tjedana da mladice korova prokliju. Zatim ih grabljama uklonite i ponovno poravnajte tlo. Nekoliko dana prije sjetve zemlju obogatite hranivima, organskim gnojivom koje sadrži dušik, fosfor i kalij.
Sjeme možete posijati ručno ili strojem. Bez obzira na način sjetve, sjeme rasprostrite ravnomjerno, pola sjemena u jednom smjeru, a drugu polovicu pod pravim kutom na prvu. Ako sijete ručno, teren podijelite u jednake dijelove i izračunajte koliko vam je sjemena potrebno za svaki dio. Nakon sjetve blago pograbljajte površinu. Ako je suho, sjeme redovito zalijevajte da brže proklije. Kad svježe posijana trava dosegne visinu od 5 centimetara, odrežite je rotacijskom kosilicom s oštricom podešenom na 2,5 cm. To će potaknuti brži razvoj i osnažiti travu.
Manje naporan i suvremeniji način prozračivanja je hodanje po travnjaku u cipelama sa šiljcima ili uporaba nazubljenog valjka.
Travnjaku treba zraka. Da travnjak ostane zdrav, početkom proljeća i u jesen uklonite sve smeće s površine te drljačom ili grabljama s gipkim zupcima prozračite i prorahlite zemlju. Uobičajeni način prozračivanja tla je uporaba vrtnih vila. Zabodite ih nogom ravno u zemlju, što dublje možete i pomičite ih lijevo-desno kako biste proširili rupe. Nakon toga zalijte zemlju ili pričekajte kišu i bacite nešto gnojiva. Dobar gornji sloj je mješavina četiri dijela srebrnog pijeska, dva dijela ilovače i dva dijela komposta. Manje naporan i suvremeniji način prozračivanja je hodanje po travnjaku u cipelama sa šiljcima ili uporaba nazubljenog valjka.
Prije košnje važno je obaviti brz pregled travnjaka. Pogledajte travu, uklonite sve grumene zemlje, kamenje, grane, plodove koje je skinuo vjetar i sve što bi moglo oštetiti noževe na kosilici ili odskočiti i razbiti staklo na prozoru.
Prije šišanja trave metlom od šiblja dobro očistite travnjak, a kako je to i stari način drljanja travnjaka, dvije ćete zadaće obaviti odjednom. Ako ne uklonite ostatke gujavica, na tlu će uskoro nastati mala područja ogoljelog tla koje će osvojiti korovi.
Na kraju marta ili početkom aprila prvi put pokosite travu s noževima podešenim visoko. Tjedan dana kasnije namjestite ih nešto niže i postupno smanjujte visinu košnje do 5 centimetara. Nikad nemojte posjeći više od trećine visine trave. Općenito je pravilo da bi travnjak trebali kositi svaki tjedan do kraja juna, svakih deset dana tijekom jula i augusta na 2-3 cm i jednom tjedno u rujnu i oktobru. Na kraju augusta ostavite travu prilično visokom da se ne uhvati mahovina. Što je travnata površina više u uporabi, trava bi trebala biti viša.
Nikad nemojte posjeći više od trećine visine trave.
Kad se vratite s ljetnih praznika, malo pošišajte travnjak, a nakon tri ili četiri dana travu pokosite na uobičajenu mjeru.
Nakon košnje pričekajte prije nego što dodate hranivo ili sredstva protiv korova. Ako trava raste brzo, ostavite je dva dana, ako raste sporije, četiri dana. Uvijek pričekajte da se rosa osuši prije nego što počnete kositi jer će mokra trava začepiti kosilicu.
Za savršeni prugasti travnjak rabite starinsku cilindričnu kosilicu s valjkom. Travu kosite u paralelnim vrpcama jednake širine i pazite da ne propustite neki dio površine. Kosite u jednom i drugom smjeru kako se krećete travnjakom. Trava će uskoro dobiti baršunast i uredan izgled. Za ravnomjernu košnju i bolji nadzor kosilice uvijek kosite preko padine, a ne uz nju. Kako biste izbjegli oštećivanje kosilice, skinite noževe kad je gurate stazom.
Želite li manje formalan izgled travnjaka, kao i za složene dijelove poput strmina, uporabite rotacijsku ili kružnu kosilicu. Škare za travnjak s dugačkim ručkama također će dobro poslužiti.
Zalijevajte na nižoj temperaturi. Većina postojećih travnjaka trebala bi se oporaviti od sušnih razdoblja, ali da zadrže kvalitetnu travnatu površinu i ravnomjerno rastu morate ih redovito zalijevati. Za sunčanih dana kapljice vode oblikuju sitne leće koje spaljuju lišće. Najbolje vrijeme za zalijevanje je ujutro ili predvečer kako biste spriječili prženje i smanjili isparavanje. Prije zalijevanja provjerite ima li kakvih zaliha za crijevo i zalijevajte dovoljno da navlažite zemlju do dubine od 15 cm. Kako biste provjerili je li tlo dovoljno vlažno, izvadite komadić zemlje iz malo korištenog kuta travnjaka i kasnije ga pažljivo vratite na mjesto.
Dvaput godišnje, u proljeće i jesen, nakon što ste pokosili travu, u tlo dodajte organsko gnojivo ili kompost. Dobro zalijte da hraniva prodru u tlo. Za oživljavanje umornog travnjaka koristite pojačano gnojivo, a inače spororazgrađujuću vrstu ili pravilno razrijeđen ekstrakt morskih trava. Gnojivo bogato dušikom ne koristite u jesen jer pretjerani rast zelene mase tako kasno može potaknuti razvoj bolesti.
Redovita košnja zaštitit će travu od napada nekih korova jer im neće dopustiti da se osjemene. Ako je već prekasno ili je travnjak zaražen niskim korovom otpornim na košnju, isprobajte staru i uspješnu metodu ručnog pljevljenja.
Gnojivo bogato dušikom ne koristite u jesen jer pretjerani rast zelene mase tako kasno može potaknuti razvoj bolesti.
Korove dugačkog korijenja poput tratinčica i maslačka iskopajte dugačkom i uskom lopaticom, a posao će biti lakši ako je zemlja vlažna. Nakon toga nabijte zemlju i posijte sjeme trave da obnovite ogoljele dijelove, pazeći da je dobro zaštićena od ptica.
Ako je na travnjaku mnogo korova, prije košnje ga pograbljajte. Tako ćete otkriti stabljike pužućih korova koji bi inače ostali polegnuti i izbjegli kosilicu.
Najjednostavniji način popravka ogoljelog dijela na vidljivom mjestu travnjaka je odrezati oštećeni dio, uključujući i busene trave neposredno uz njega i zatim ga zamijeniti komadom iste veličine s manje vidljivog dijela travnjaka. Mjesto odakle ste uzeli busen napunite vrtnom zemljom i stavite sloj pijeska, poravnajte ga, zasijte sjeme trave i dobro zalijte.
S pomoću željezne oštrice zarežite središte potonulog mjesta i preklopite travu. Razrahlite tlo da ne bude previše kompaktno, rupu ispunite vrtnom zemljom, vratite busen iznad nje i na vrh stavite sloj pješčane zemlje. Nježno pritisnite obnovljeno mjesto, posijte sjeme da popunite moguće praznine i zalijte.
Mahovina je obično znak da je zemljište previše zasjenjeno, zbijeno, mokro ili da ste previše skratili travu. Za savršeni travnjak morate se riješiti mahovine. Ako grabljanje, rahljenje i prozračivanje ne pomognu u borbi protiv mahovine, nanesite gnojivo protiv mahovine. Mahovinu ne bacajte na kompostište.
Krtice se boje zvukova i vibracija. Ako su unakazile travnjak toliko da više nema nade za miran suživot, otjerajte ih zaglušujući ih zvukom vjetra. Gurnite štap u svaki krtičnjak i na vrh stavite plastičnu bocu, ili jednostavno zabijte bocu u rupu tako da joj je otvor okrenut prema prevladavajućem vjetru. Zemlja koju krtice iskopaju savršen je supstrat za lončanice i posude.
Ako se u travi razviju gljivice, znači da je tlo previše vlažno ili kiselo. Uklonite i zapalite zaražene busene trave prije nego što se zaraza proširi. Kiselost tla spriječite mljevenim vapnencem ili dolomitom primjenjenim prije kišnih jesenskih razdoblja.
Foto: Bigstockphoto/monkeybusinessimages
Tagovi
Autorica
