Čišćenje, dezinfekcija, kontrola štetočina i održavanje konstrukcije tokom zime mogu značajno smanjiti probleme u narednoj proizvodnji, olakšati pripremu zemljišta i produžiti vijek trajanja plastenika.
Nakon završetka berbe mnogi proizvođači uklone posljednje plodove, zatvore vrata i ostave plastenik do proljeća. Međutim, tada počinje važan dio posla koji može imati veliki utjecaj na zdravstveno stanje biljaka i uspjeh naredne proizvodne sezone.
Biljni ostaci, korovi, insekti, oštećena folija i neodržavani mehanizmi mogu predstavljati izvor problema u narednom ciklusu proizvodnje. Zato je jesen idealno vrijeme da se plastenik detaljno pregleda, očisti i pripremi za zimu.
Prvi i najvažniji korak jeste uklanjanje ostataka prethodne kulture. Stabljike, listovi, korijenje, otpali plodovi i korovi ne bi trebali ostati u plasteniku tokom zime.
Na biljnim ostacima mogu prezimljavati ili se održavati različiti štetni insekti, grinje i uzročnici bolesti. Poseban problem predstavljaju ostaci biljaka koje su tokom vegetacije bile zaražene bolestima ili napadnute štetočinama. Nakon uklanjanja nadzemnih dijelova treba ukloniti i što više ostataka korijena, posebno ako je prethodna kultura bila ozbiljno zahvaćena bolestima korijena i prizemnog dijela stabljike.
Zaražene ostatke ne treba ostavljati na hrpi pored plastenika niti ih unositi u kompost bez odgovarajućeg postupka. Način zbrinjavanja treba prilagoditi vrsti bolesti i lokalnim pravilima.
Nakon uklanjanja biljnih ostataka potrebno je očistiti zemljište od korova, naročito uz rubove plastenika, pored stubova, vrata i sistema za navodnjavanje. Osim što su konkurencija za vodu i hraniva, korovi mogu biti domaćini lisnim ušima, bijelim mušicama, tripsima, grinjama i drugim štetočinama koje kasnije prelaze na gajene biljke.
Ako planirate novu proizvodnju na istom zemljištu, jesen je dobar trenutak za uzimanje uzorka tla i analizu pH vrijednosti, sadržaja hraniva i drugih važnih parametara. Na osnovu rezultata može se planirati đubrenje i popravka zemljišta prije proljetne sadnje.
Dubinu i način obrade treba prilagoditi tipu tla, njegovoj vlažnosti i planiranoj narednoj kulturi.
Posebnu pažnju treba posvetiti štetočinama koje se mogu zadržati na konstrukciji, u biljnim ostacima, korovima, pukotinama i drugim zaklonjenim mjestima. To se posebno odnosi na bijelu mušicu, lisne uši, trips, grinje i druge štetočine koje su tokom sezone pravile probleme.
Prije svega treba ukloniti njihove moguće izvore hrane i zaklona. Nakon toga pregledati donju stranu konstrukcije, spojeve, stubove, žice za vezivanje biljaka, nosače i druge dijelove na kojima se mogu zadržavati insekti ili njihova jaja.
Žute i plave ljepljive ploče mogu pomoći u praćenju prisustva pojedinih štetočina, ali same po sebi nisu zamjena za temeljito čišćenje i odgovarajuće mjere zaštite.
Ako je tokom proizvodnje bilo ozbiljnih napada štetočina, potrebno je napraviti plan njihove kontrole prije sadnje naredne kulture. Hemijske mjere zaštite treba koristiti samo kada su opravdane, uz odabir registrovanih sredstava za odgovarajuću namjenu i striktno poštivanje uputstva.
Tokom sezone na foliji se nakupljaju prašina, blato, alge i druge nečistoće. One mogu smanjiti prolazak svjetlosti i negativno utjecati na mikroklimu i rast biljaka u narednoj sezoni.Zato je potrebno pregledati i očistiti foliju, ali pažljivo, kako se ne bi oštetio njen zaštitni sloj ili skratio vijek trajanja.
Za pranje treba koristiti vodu i sredstva koja su izričito pogodna za konkretnu vrstu plasteničke folije. Ne treba koristiti agresivne hemikalije, abrazivne četke niti sredstva koja mogu oštetiti plastiku. Ako je folija jako zaprljana, čišćenje može biti lakše dok je vrijeme stabilno i prije nego što nastupe dugotrajne kiše i mrazevi.
Prilikom pranja treba pregledati i eventualna oštećenja: sitne pukotine, poderotine, mjesta na kojima se folija izvukla iz lajsni i dijelove koji su postali pretjerano zategnuti ili olabavljeni.
Nakon uklanjanja biljaka i grubog čišćenja potrebno je oprati dijelove plastenika na kojima se zadržavaju zemlja, biljni sokovi i druge nečistoće.
Posebno treba obratiti pažnju na:
Pranje i dezinfekcija nisu isto. Prvo se uklanja prljavština, a zatim se, kada je opravdano, primjenjuje odgovarajuće dezinfekcijsko sredstvo.
Sredstvo treba izabrati prema površini i uzročnicima bolesti koje želite suzbiti. Potrebno je poštovati propisanu koncentraciju, vrijeme djelovanja i mjere zaštite.
Kako pravilno rastaviti plastenik bez oštećenja konstrukcije?
Kod metalne konstrukcije važno je provjeriti kompatibilnost sredstva s pocinčanim ili drugim zaštitnim slojem. Neodgovarajuća hemikalija može izazvati koroziju. Isto tako, nisu sva dezinfekcijska sredstva pogodna za direktan kontakt s plasteničkom folijom, gumama i plastičnim dijelovima.
Ako je prethodna kultura bila zahvaćena određenom bolešću, dezinfekciju treba planirati prema biologiji uzročnika. Površinska dezinfekcija konstrukcije, na primjer, ne rješava automatski probleme s patogenima koji se nalaze u zemljištu.
Sistem za navodnjavanje ne treba zanemariti ni kada se plastenik tokom zime neće koristiti. Pregledajte filtere, ventile, cijevi, kapaljke, spojeve i eventualna mjesta curenja. Uklonite naslage i nečistoće odgovarajućim postupkom, posebno ako je tokom sezone bilo začepljenja.
Ako postoji mogućnost smrzavanja vode u sistemu, potrebno je postupiti prema uputama proizvođača: isprazniti dijelove sistema koji nisu zaštićeni od mraza i osigurati da u cijevima i komponentama ne ostane voda koja bi mogla izazvati pucanje. Pumpu, filtere, ventile i opremu za fertirigaciju treba pregledati i zaštititi od niskih temperatura u skladu s njihovim tehničkim uputama.
Zimski period je mnogo lakše dočekati s ispravnom konstrukcijom nego čekati da prvi snijeg ili jak vjetar pokažu postojeće slabosti.Pregledajte sve lukove, bočne cijevi, spojeve, ankere i temelje. Provjerite jesu li vijci popustili, postoje li napukle lajsne i jesu li opruge koje drže foliju u dobrom stanju.
Posebno je važno sanirati mjesta na kojima je vjetar ranije podizao foliju. Takva mjesta često predstavljaju slabu tačku na kojoj novo nevrijeme može izazvati dodatna oštećenja.
Oštećene metalne elemente treba popraviti ili zamijeniti, a mjesta na kojima je oštećen zaštitni sloj metala odgovarajuće zaštititi od korozije.
Ako plastenik ima električno otvaranje bokova i krova, tokom jeseni treba pregledati kompletan sistem. Provjerite: motore i reduktore, pogonske osovine i spojnice, ležajeve i druge pokretne spojeve, sajle, lance i vodilice, ako ih sistem koristi te krajnje prekidače i kontrolni ormarić.
Pokretne dijelove podmazujte samo na mjestima na kojima je to predviđeno, koristeći odgovarajuće mazivo. Ne treba podmazivati svaki spoj nasumično jer neka mjesta zahtijevaju suho podmazivanje ili ne smiju doći u kontakt s uljem i mašću.
Potrebno je ukloniti prljavštinu i provjeriti da li se sistem kreće bez zapinjanja. Električne komponente treba zaštititi od vlage, a eventualne kvarove riješiti prije početka nove sezone.
Ako se plastenik tokom zime ne koristi, način ostavljanja krova i bočnih otvora treba prilagoditi konstrukciji, uputama proizvođača i lokalnim vremenskim uslovima.
Ovo je jedno od najčešćih pitanja proizvođača, a odgovor zavisi od konstrukcije, folije, lokalne klime i mogućnosti nadzora.
Ne postoji univerzalno pravilo da plastenik tokom cijele zime treba biti potpuno otvoren ili potpuno zatvoren.
Ako je plastenik prazan, tokom suhih i blagih dana korisno je provjetravanje kako bi se smanjila kondenzacija i vlaga nakon pranja. Nakon čišćenja i dezinfekcije potrebno je omogućiti sušenje površina u skladu s uputstvom za korišteno sredstvo.
Međutim, ostavljanje svih otvora širom otvorenih tokom cijele zime nije uvijek najbolje rješenje. Jak vjetar može zahvatiti foliju, opteretiti mehanizme i oštetiti konstrukciju. S druge strane, potpuno zatvoren i vlažan plastenik može imati više kondenzacije i zadržavati vlagu.
Zato je najbolje provjetravati kada to dopuštaju vremenski uslovi, a nakon pranja omogućiti sušenje konstrukcije i opreme. Prije najavljenog nevremena postaviti otvore u položaj koji preporučuje proizvođač, redovno provjeravati foliju, vrata i sisteme otvaranja te voditi računa o lokalnim uslovima, posebno o jakim vjetrovima i mogućem opterećenju snijegom.
Kod plastenika s krovnim otvorima, motornim sistemima i velikim površinama folije treba se posebno držati uputa proizvođača. Neodgovarajući položaj otvora može povećati rizik od oštećenja.
Ako plastenik ostaje prazan nekoliko mjeseci, to vrijeme se može iskoristiti za planiranje naredne proizvodnje i poboljšanje zemljišta. Na osnovu analize tla može se utvrditi treba li korigovati pH vrijednost ili dodati određena hraniva. Organska materija može se unositi kada je to opravdano analizom i planiranom kulturom.
Ne treba nasumično dodavati velike količine stajnjaka ili mineralnih đubriva bez poznavanja stanja zemljišta. Pretjerano đubrenje može povećati salinitet, poremetiti ravnotežu hraniva i izazvati probleme u narednoj proizvodnji. Također, zemljište ne treba obrađivati dok je previše mokro jer se time može narušiti njegova struktura.
Nakon čišćenja i održavanja dobro je napraviti popis svega što će biti potrebno za narednu sezonu. Provjerite stanje folije, količinu rezervnih opruga i lajsni, sistem navodnjavanja, opremu za prihranu i zaštitu biljaka. Ako je potrebno mijenjati foliju, bolje je planirati nabavku na vrijeme nego čekati početak sadnje.
Razmislite i o plodoredu. Ako su se tokom prethodne sezone ponavljale bolesti korijena ili zemljišta, nemojte automatski saditi istu kulturu na isto mjesto bez procjene rizika i mogućnosti odgovarajućih mjera.
Priprema u jesen omogućava da se u proljeće više vremena posveti sadnji, njezi biljaka i organizaciji proizvodnje, umjesto popravkama i čišćenju.
Dobro pripremljen plastenik ne čeka proljeće s problemima – nego spreman dočekuje novu proizvodnu sezonu.
Tagovi
Autor
Paprika u posudi: Evo kako je sačuvati za sljedeću sezonu i obilniji urod
Oktobar u vrtu: Šta sada sijati, saditi i pripremiti za zimu?
Jesenja sadnja hrena: Evo kako iz jednog korijena uzgojiti obilan i ravan urod
Septembar u vrtu: Evo šta posijati za jesenju i zimsku berbu nakon prve prave kiše
