Misteriozna šljiva Eseda Omanovića izazvala regionalnu polemiku

U polju, poviš džamije u rogatičkom selu Žepa, nalazi se misteriozno stablo šljive. Koja je vrsta, niko ne zna, tvrdi vlasnik Esed Omanović, na čijem imanju rađa već desetljećima. Stablo je debelo 73 centimetra i prilično visoko u poređenju sa drugim šljivama. 

Ovaj domaćin zagazio je u devetu deceniju, a kaže od kad zna za sebe, zna i za šljivu i "ona je uvijek ovolika bila". 

Nije nijedna

Čačanska rana, šumadinka, rutgešteter, požegača... nabrajamo našem sagovorniku sorte, ali on kaže: "Nije nijedna." Dolazili su baštovani i voćari i znatiželjno zagledali u stablo i listove, ali odgovor još niko nije dao. 

"Niko ne zna ni ko je nju posadio, ja sam je upamtio ovaku kakva je. Ona je malo sitnija od požegače i ranije prispije", kaže Omanović i dodaje kako ni njegov otac nije znao kako je ona tu ponikla. 

Priča da je nekada dobro rađala, ali zadnjih godina slabo, kao i sve druge vrste. Njegov voćnjak je na drugoj lokaciji, a na ovom imanju koje je nedaleko od njegove kuće je tek par stabala. 

"Prije sam znao skinut 350 kilograma šljive s ovog stabla", prisjeća se, dodavši da u ovom kraju posljednjih godina samo jabuke dobro rađaju, pa od njih uglavnom pravi pekmez, a nekad zna upeći i od šljive. Plod nepoznate šljive je sitan i ukusan, više sladak nego kiseo, a Esed kaže nikada ga ne prodaje, nego pusti narod da pobere. "Narod bere, ko nema dođe sa strane, ja im dam nek' beru, nose", priča ovaj domaćin.

Regionalna polemika

Velika polemika se povela i na Facebook stranici Žepa, gdje je objavljen video Eseda i njegove šljive, a jedan od prijedloga je i da joj da novo ime - žepka. Ispod videa, koji je snimio prijatelj ovog Žepljaka, nanizalo se stotine komentara. Mnogi nagađaju da je riječ i o nekoj od starih sorti, pa tako pojedini kažu da je turgulja, debelica, prckulja ili trnovača, piskuša, talijanka... 

"Garantovano kod mene u Valjevskom kraju to je Piskor, gledajući po kori ima beli i boje šljive, sladak je, ukusan i baca dobru rakiju. Piskor se ne kalemi, ali ima da se nađe sadnica", navedeno je u jednom od komentara. 

"Ovo triba čuvati ka oči u glavi. Vi niste svjesni koliko je to bogastvo. Kalemite, ne dozvolite da izumre", napisao je jedan Zadranin.