Jesenja sjetva ove mahunarke se preporučuje u krajevima s blažom klimom, dobrom drenažom tla i stabilnijim snježnim pokrivačem koji štiti od golomrazice. Uz dobar izbor sorti, pripremu tla i zaštitu, možete uspjeti i u hladnijim područjima.
Vrijeme je za sjetvu ozimog graška za ranu proljetnu berbu, kaže kalendar radova za oktobar. I zaista, mnogi od vas su ga već posijali. I sama razmišljam o sjetvi, ali sam dosad često imala problema s jesenjim rokovima.
Naime, tlo u oktobru, na mom području, često još uvijek bude suho i teško za obradu prije sjetve. Kada napokon padne kiša, brzo dođu hladni dani koji se kasnije izmjenjuju s neuobičajeno visokim temperaturama u novembru ili čak decembru. Grašak nikne, a onda ga "ofuri" golomrazica - suha zima, bez snijega i s vrlo niskim temperaturama.
Zbog toga sam ga odlučila sijati uvijek u proljeće jer, kada sjeme dođe u toplu zemlju, vrlo brzo nikne i sazrije za berbu gotovo u isto vrijeme kao jesenji.
Jesenja sjetva ove mahunarke se preporučuje u krajevima s blažom klimom, dobrom drenažom tla i stabilnijim snježnim pokrivačem koji štiti od golomrazice. Proljetna sjetva sigurniji je izbor za kontinentalne dijelove s izraženim mrazevima bez snijega te na teškim i suhim tlima u oktobru.
Ako se ipak odlučite na jesenju sjetvu, možete pokušati i u hladnijim područjima. U slučaju da ne uspijete, uvijek ga možete ponovo posijati na proljeće.
Nije svaka sorta pogodna za jesenju sjetvu. Na našem je području najpoznatiji Čudo Amerike, ali njega je najbolje sijati u rano proljeće.
Najpoznatije i najotpornije sorte za prezimljavanje na gredicama su Meteor, Feltham First i Mali Provansalac.
Riječ je o niskim i ranim sortama s glatkim zrnom koje dobro podnose niske temperature i ne rastu previsoko prije zime što je važno u slučaju jakih vjetrova.
Sjeme graška počinje klijati već na vrlo niskim temperaturama tla, od 3 do 5°C, a idealna je između 8 i 12°C. Kada je riječ o temperaturi zraka, ona bi trebala biti oko 10 do 15°C.
U slučaju da je tlo toplije, prebrzo će izniknuti, razviti veliku zelenu masu prije zime, a onda i jače stradati na prvom jačem mrazu. Cilj je da biljka do zime razvije jak korijen te da naraste najviše do 5 cm. Idealno je da ostane u fazi izdanka jer će tako najlakše podnijeti mraz do -5°C, čak i bez snijega ili malča.
U jesen ga valja sijati nešto dublje nego u proljeće, na dubinu od 5 do 7 cm. Dublja sjetva štiti sjeme od jakih minusa u slučaju da nema snijega te ptica - najčešće vrana.
Hranite ptice zimi i one će vas ljeti štititi od štetnih insekata - kako?
Prije same sjetve tlo dobro pripremite, prorahlite, ali pripazite na drenažu jer ova povrtna kultura ne podnosi stajaću vodu. Ako je vaše tlo teško i zadržava vlagu, razmislite o sjetvi na povišenim gredicama.
Suhi, hladni vjetrovi uz nisku temperaturu mogu oštetiti biljku, posebno ako previše naraste. Zato je najbolje malčirati ga. Kada biljčice izniknu par centimetara, međuredni prostor prekrijte slamom, suhim lišćem ili kompostom kako biste zaštitili korijen od smrzavanja.
Također, prekrivanje laganim bijelim agrotekstilom stvara ugodnu mikroklimu, štiti mlade izdanke od pucanja zbog jakog mraza i vjetra, a ujedno propušta svjetlost i vlagu. U slučaju da na njega padne snijeg, budite bez brige. Snijeg preko platna stvara dodatni toplotni omotač, a mladi, niski grašak dovoljno je savitljiv da izdrži njegovu težinu. Jedino na što treba pripaziti jest da platno dobro učvrstite na rubovima i da u rano proljeće, čim krene u bujan rast, skinete agril kako bi biljke dobile zraka i prostora.
Posijano sjeme graška prava je poslastica za vrane, golubove i druge ptice koje zimi teže nalaze hranu. Ja ga iz tog razloga gusto sijem i na proljeće, da se i one malo počaste. Treba imati na umu da se one osim sjemenom, često hrane i mladim izdancima.
Osim što ćete ga posijati nešto dublje, najbolja i najsigurnija zaštita je postavljanje mreže protiv ptica ili prekrivanje gredice već spomenutim agrotekstilom sve dok dobro ne iznikne i ne učvrsti se.
Također, nad redove možete postaviti grane koje će onemogućiti pticama da dođu do površine tla.
Imajte na umu da su ptice naši saveznici u vrtu pa je korisno napraviti hranilište sa sjemenkama kako bi imale dovoljno hrane i ne bi morale ovisiti o grašku.
Tagovi
Autorica