Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vjesnici proljeća
  • 19.03.2022. 13:30

Danas je dan lastavica, selica čiji opstanak ugrožava nestanak malih stočara

Lastavice su ptice kojima odgovaraju područja gdje obitava stoka. Kroz historiju su se često gnijezdile u štalama zbog brojnih kukaca, ali i topline. Poseban je i njihov odnos s biljkom rosopas.

Foto: Depositphotos/angle217
  • 489
  • 223
  • 0

Vraćaju se lastavice, teške samo 20-ak grama, a sposobne prevaliti hiljade kilometara. Prelete Saharu i Sredozemno more prolazeći najrazličitije vremenske uvjete kako bi se vratile pod uglavnom poznati krov. Njihov povratak obilježava se 19. marta Danom lastavica.

Parovi se nakon zimovanja u Africi vraćaju u isto gnijezdo, posebno ako su u njemu već uspješno othranili potomke. Novoizlegli ptići također se kasnije gnijezde u blizini. Gnijezda zdjelastog oblika grade od blata, sline i perja.  

U letu često izvode manevre loveći insekte, a prepoznatljive su po repu koji podsjeća na rašlje. Dugi rep podrazumijeva bolje manevriranje. Po njegovoj dužini i obliku razlikujemo spol ptice. Mužjaci imaju duže repne zastavice koji se ženkama posebno sviđaju.

"Dužina repa mužjaka pokazuje njegov kvalitet, odnosno otpornost prema parazitima. S obzirom na to da je ta otpornost nasljedna, biranjem kvalitetnijeg mužjaka ženka osigurava i kvalitetnije potomstvo“, saznajemo od ornitologa Jelene Kralj.

Posebna veza s biljkom rosopas

Polažu 4-5 jaja na kojima ženka leži oko dvije sedmice. Mladi se, kao i kod drugih ptica pjevačica, rađaju goli i slijepi, a roditelji im u još uvijek zatvorene oči kapaju sok biljke rosopas. Još je Aristotel zapisao da je primjećeno kako lastavice sakupljaju narandžasti sok rosopasa i nose ga ptićima.

Gnijezdo lastavice je blagoslov (Foto: Depositphotos/Yerbolat)

Ljudi su zaključili da bi ta tekućina mogla biti ljekovita i za njihove oči. "Pokazalo se da doista jest lijek i do danas se tako upotrebljava, ali treba biti oprezan jer je svaki lijek u većoj količini i otrov, pa tako i taj“, rekao nam je penzionisani agrometeorolog dipl.ing. Marko Vučetić. Dodao je da se također koristi za uništavanje virusnih bradavica.

Biljka je to iz porodice makova, u sebi sadrži sastojak sličan morfiju. Određeno je vrijeme bio vrlo korišten za razne bolesti. Znalo se reći da tjera na plač čovjeka koji će umrijeti, a na smijeh čovjeka koji će ozdraviti. Kroz historiju se, osim toga, upotrebljavao u okultne svrhe, a pokušavalo se od njega dobiti i zlato. "Za sada još uvijek neuspješno“, šali se.

Kapljice rose kao biseri

Ime duguje kapljicama vode, najčešće od jutarnje rose, koje kao biseri ukrašavaju listove. Vučetić je rosopas prvi put primjetio tako što mu je prilikom dolaska na posao pogled skrenuo na sjaj rose. Toliko se u travi sjajilo da je morao ići pogledati o čemu se radi te se u njemu probudio interes za ovu biljku.

Sjaj omogućavaju veće kapljice koje se stvaraju zbog toga što je ovo superhidrofobna biljka. "Neke površine vole vodu, a neke ne. One koje ne vole, zovu se hidrofobne. Površina lista im je takva da se sićušne kapi skupljaju u veću koja se zatim lakše otkotrlja. Time se ispiru nečistoće“, opisuje Vučetić. Taj fenomen su kopirali ljudi te ga primijenjuju na kabanicama i kišobranima.

Brojnost im se smanjuje

Lastavice su ptice u najvećem dijelu seoskih krajolika i odgovaraju im područja gdje obitava stoka. Kroz historiju su se često gnijezdile u štalama zbog brojnih insekata, ali i topline. Opstanak im ugrožava nestanak malih stočara, intenziviranje poljoprivrede i korištenje pesticida.

U 40 godina Evropa ostala bez 600 miliona ptica - kriva i intenzivna poljoprivreda

Samo nekoliko njih pojede oko 1.700 muha i komaraca dnevno pa vjerovatno ne postoji učinkovitiji i ekološkiji insekticid. Danas se njihov broj smanjuje što je posljedica pojačanog korištenja pesticida kao i čestog uništavanja njihovih gnijezda koja rade na mjestima gdje ljudima smetaju.

Lastavica (Hirundo rustica) proglašena je pticom godine za 2021.

Kad lasta nisko leti - kiša prijeti

Ova je ptica selica nesporno je jedan od najpoznatijih živih barometara. Naime, pažljivi i ustrajni posmatrači prirode uočili su da njihov niski let često prethodi kiši ili nevremenu. No, mnogi se pitaju zašto do toga dolazi.

Razlog je potraga za hranom. Uoči kiše, vlaga u zraku neuobičajeno poraste, a nježna krilca kukaca otežaju. Stoga lete nisko ili se zavlače u travu i grmlje kuda ih lastavice slijede. Ispada da su istinski proroci vremena insekti, dok su laste samo vidljivi pokazatelji mjesta gdje se oni nalaze. 


Tagovi

Lastavice Rosopas Pesticidi Ptica godine 2021. Marko Vučetić Jelena Kralj Dan lastavica Živi barometar


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."