Da li je štenećak izlječiva bolest?

Jedna od najopasnijih bolesti za pse je štenećak, a najčešće od njega stradaju štenci i mladi psi. Riječ je o virusnom oboljenju, a ukoliko pas nije vakcinisan, to se dešava u periodu kada se štene odbija od sisanja. Kako pas odrasta, tako se i smanjuje mogućnost oboljevanja, ali ona ipak nije isključena.

Kako se prenosi štenećak?

Štenećak se javlja najčešće u hladnijem periodu, odnosno tokom jeseni i zime, mada se može pojaviti i tokom cijele godine. Kao okidač za obolevanje je nazeb, avitaminoza, pothranjenost ili crevni paraziti. Ovaj virus nije ni malo bezazlen, brzo se širi, tako da zaraženi štenci često zaraze zdrave jedinke.

Štenećak se prenosi iskašljavanjem i kapljicama iz nosa, usta ili konjuktiva. Ukoliko pređe u kasniji stadijum, virus se prenosi preko urina i fecesom. Trebalo bi napomenuti da su iscjedak iz nosa, kao i bale iz usta, veoma infektivni, te se bolest manifestuje 5-6 dana poslije infekcije.

Nije rijedak slučaj da su vlasnici začuđeni i pitaju se kako je moguće da štene ili štenad obole, ukoliko još nisu izlazili iz kuće ili boksa, odnosno ako nisu još odvojeni od majke. Razlog je vrlo jednostavan, jer u ovim situacijama najčešći prenositelj je čovjek, koji unosi virus mehaničkim putem, na primjer, preko cipela.

Simptomi štenećaka

Inkubacija kod pasa traje od tri do sedam dana. Najčešći simptomi su da štene, odnosno pas, postaje mrzovoljan i odbija hranu. Nakon toga mu raste tjelesna temperatura, koja doseže i do 41°C. Iz njuškice mu se javlja vodenast iscjedak, a sluzokoža očiju je crvena, odnosno krvava. Pogled i oči su mutne, a u uglovima očiju se nalaze krmelji.

Pošto je riječ o podmukloj bolesti, nakon ovih simptoma, odnosno poslije dva ili tri dana, dolazi do značajnog poboljšanja općegg zdravstvenog stanja psa i upravo ovaj boljitak zna zavarati vlasnike pasa, jer za dan do dva ponovo se javljaju poremećaji općeg stanja, samo sada sa znatno težim simptomima.

Vrste štenećaka

Sada virus štenećaka "napada" skoro sve organe pa, u zavisnosti od toga kakvi simptomi prevladaju, može se govoriti o nekoliko najtežih slučajeva: kataralni, kožni, crevni, plućni i nervni štenećak.

Kožni

Kod kožnog oblika štenećaka kod psa se pojavljuju karakteristične promjene na koži, najčešće na unutrašnjim stranama butina, na stomaku, zatim na skrotumu. Kod kožnog oboljejna najprije se pojavljuju crvene mrlje na koži, da bi se kasnije stvorile vezikule odnosno čvorići ispunjene žućkastom limfom. Za nekoliko dana nastaju krastice.

Crevni

Crevni štenećak je karakterističan po zapaljenju sluzokože želuca i crijeva. Od simptoma pojavljuje se sušenje usta, jezik je bijel, zadah je često veoma nugodan, odnosno smrdi. Pas počinje učestalo povraćati i imati dugotrajan proliv. Izmet je u ovom slučaju pjenušav i krvav. Pas ne uzima hranu.

Plućni

Kao što i sama riječ kaže, plućni oblik štenećaka odlikuje se težim promjenama na plućima i drugim dijelovima respiratornog trakta. Javlja se kašalj, teško disanje. Iz nosa curi iscjedak tamne boje.

Nervni

Radi se o nervnom tipu štenećaka, jer virus napada nerve. Ovdje se inače radi o najtežem obliku bolesti. Pas naglo promjeni svoje ponašanje, najčešće postaje uplašen, zatim i agresivan i ujeda sve oko sebe. Glavu zavlači u ćoškove. Djelujući na nervni sistem, virus može izazvati paralize i pareze (oduzetost) ili prenadraženost. Oduzetost se prvo uočava u nesigurnom hodu. Tada se prvo javlja oduzetost zadnjeg dijela tijela.

Liječenje štenećaka

Štenećak je teško izlječiva bolest. U slučajevima da ju pas preboli, često ostaju posljedice, kao što je gubitak čula mirisa, sljepoća, žuti ili crni zubi, gluhost. U zavisnosti od nastalih komplikacija, štenećak traje i do tri sedmice, a smrtnost je od 30 do 80 posto.

Zaštita od štenećaka

Najbolja zaštita pasa je vakcinacija. Prvu vakcinaciju štenadi treba obaviti u starosti od sedam do devet nedelja, a sa tri mjeseca starosti treba ponoviti vakcinaciju (revakcinacija). Kao veoma dobra mjera pokazalo se vakcinisanje kuja neposredno pred parenje, ili u prvoj trećini graviditeta. Takve ženke daju otporniju štenad.

Foto: Pixabay/werner22brigitte