Arpad Kosoruš u porodičnom dvorištu napravio mini zoo-vrt

Naš domaćin, po zanimanju trgovac, životinje je zavolio od svoje pete godine, a prije jednog desetljeća ozbiljnije je počeo da se bavi ovim hobijem. Sve je krenulo od pernatih životinja za koje se odlučio iz praktičnih razloga.

“Kao osmogodišnjak imao sam deset-petnaest vrsta životinja. Svake godine kupim nekoliko novih vrsta. Posjedujem 12 vrsta pataka i 12 egzotičnih vrsta golubova, koji su rijetki na ovim prostorima. U Srbiji, a i u svijetu, nema mnogo uzgajivača ukrasnih golubova i živine. Njima treba ovakav prostor koji podsjeća na njihovo prirodno stanište. Nije dovoljno napraviti samo golubarnik ili voalijer”, pojašnjava Arpad Kosoruš.

Egzotika sa drugih kontinenata

Od egzotičnih pataka Arpad uzgajamandarinske, karolinke, amazonke, čileanske krdže, ružičastokljune patke, lastarke, pištalice, crvenoramene i žutokljune.

U posebnim voalijerima stanuju i senegalske grlice, australijske ćubaste i cimetne grlice.

Posebnu pažnju privlače bijeli paun, dijamantni i zlatni fazani, sedlari, potom svilena kokoš čije čupavo i tanko perje podsjeća na dlaku. Patke uglavnom žive zajedno na otvorenom prostoru. Imaju obezbjeđene kućice u kojima ležu jaja. Za vrijeme leta rashlađuju se u dve barice, u kojima stanuju i četiri barske kornjače.

Uzgoj pataka je jednostavan i ima višestruke koristi

Zimi posebna njega

U toku zime voalijeri u kojima borave osjetljivije ptice treba zaštiti najlonom, a one koje ne mogu da izdrže niske temperature Arpad premješta u posebne prostorije. Takve su, na primjer, grlice, dok su patke tokom zime u dvorištu.

“One koje su malo osjetljivije mogu da izdrže do minus pet. Paunovi i fazani su tokom čitave zime napolju, čak i na -20, ništa im ne smeta jer su navikli na ove klimatske uslove”, kaže naš sagovornik.

Na ljeto stižu rakuni i magarac

Da nije riječ o običnom kolekcionaru, već o strastvenom hobisti, govori činjenica da se od svojih životinja teško odvaja. No, ipak, zbog rentabilnosti potomke ptica uglavnom prodaje kako bi novac uložio u hranu i opremanje njihovog staništa, ali i za nabavku novih životinja.

“U junu nam stižu rakuni i magarac. Takođe, uzeo bih još neke retke vrste pataka. Volio bih da nabavim i crne labudove, ali za njih nažalost nemamo mjesta”, kaže Arpad.

Mladen Goronjić godinama uzgaja oko 15 vrsta i 40 rasa životinja

Brigu o životinjama dijeli sa suprugom Gabrielom, koja se posvetila uzgoju afričkih patuljastih ježeva. Jednog je čak i pripitomila. Iako je zahtjevno održavati ovu oazu, porodici Kosoruš to ne pada teško. Naprotiv. To je, kažu, rad koji odmara dušu i tijelo.  U fotoprilogu u nastavku pogledajte kako izgleda mini zoo-vrt.