Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žute maline
  • 20.07.2017. 10:00

Žute maline su slađe, aromatične i pune vitamina

Žute maline sadrže više šećera, manje organskih kiselina i antocijana, zbog te osobine ih mogu konzumirati i ljudi koji su alergični na bojene materije.

Foto: Bigstockphoto/ThelmaElaine
  • 2.927
  • 140
  • 0

Žuta malina je još uvijek rijetkost na našem području, a zbog svoje karakteristične boje i okusa sve više privlači pažnju. Plodovi žute maline smatraju se odličnom dijetetskom namirnicom, odlikuju se većim sadržajem šećera i manjim sadržajem organskih kiselina što ih čini ukusnijim od plodova crvene maline.

Odlikuju se velikim sadržajem vitamina B9 i folne kiseline. Još jedna karakteristika plodova žute maline ih čini izuzetno popularnim. Plodovi sadrže manje atocijana (bojenih materija) što omogućava ljudima sa alergijom na ove materije da u ishrani koriste žutu malinu. Naručito su pogodni za ishranu djece i trudnica. Kao i crvena malina i žuta malina može da se koristi u svježem stanju, prerađuje u kompote, sokove, džemove, razna slatka.

Kod sadnje poštovati plodored

Sadnja žute maline se treba obaviti na parcelama koje su ocjedite, osunčane, zaštićene od udara vjetra. Kod sadnje poštovati plodored, ne saditi malinu na isto mjesto najmanje pet godina. Izbjegavati sadnju u dolinama zbog nakupljanja hladnog vazduha i magle. Za sadnju birati zemljišta koja su rahla, koja omogućavaju laku sadnju i dobre uslove za razvoj korijena. Na zemljištima čija je ph reakcija ispod 5,5 ne saditi maline ili izvršiti kalcifikaciju prije sadnje.

U zavisnosti od vremenskih prilika, sadnja se obavlja od kraja septembra do aprila. Jesenja sadnja je bolja, jer sadnice imaju vremena do proljeća da se prime i dobro ukorijene. Kod proljećne sadnje slabiji je prijem, potrebno je obezbjediti zalijevanje tokom sušnog proljeća.

Sadnice koje su posađene u jesen ranije kreću sa vegetacijom, bolje se razvijaju, a ukoliko se sadnice nisu primile imamo proljećni period da novim sadnicama popunimo prazna mjesta u zasadu.

Sadnica maline treba da ima dužinu od 50cm, da je debljine do 10mm. Prije sadnje korijen je potrebno skratiti i osvježiti potapanjem u vodeni rastvor goveđe balege i zemlje. Međuredni razmak se kreće od 120 do 160cm, a za visoke sorte međuredni razmak je veći od 200 do 250cm. Razmak u redu se kreće od 40 do 60cm.

Žute maline redovno đubriti i zalijevati

Zahtjevi žute maline su isti kao i zahtjevi crvene maline. Zasad je potrebno redovno đubriti i zalijevati tokom sušnog perioda. Sve mjere koje se provode u zasadu crvene maline u cilju zaštite se provode i u zasadu žute maline.

Postoji veliki broj sorti žute maline koje su interesantne za uzgoj, posebno za amaterske uzgajivače. Takve sorte su: Fall Gold, Amber, Gigantska žuta, Žuta desertna i druge.

Od sorti kod nas uzgajivači najviše gaje sortu Fall Gold čiji plodovi se odlikuju izuzetno prijatnim okusom. Fall Gold je rodna sorta, plodovi sazrijevaju krajem avgusta. Težina plodova se kreće od 4 do 9g. Njeni plodovi odlikuju se dobrom čvrstinom, mogu da se koriste u svježem stanju i da se prerađuju. Najviše se koristi za preradu u džem. Ova sorta je otporna na niske temperature i sušu. Visina žbuna je 160cm.

Sorta Amber otporna na bolesti i štetočine

Amber je srednje rana sorta koja vodi porijeklo iz SAD-a. Žbun dostiže visinu do 250cm, a prinos po žbunu se kreće oko 3kg. Veoma je otporna na bolesti i štetočine. Plod ima zbijene bobice, veoma je ukusan i aromatičan.

Gigantska žuta je još jedna srednje rana sorta. Veoma otporna na bolesti i štetočine. Veoma je rodna, po žbunu može dati do 8kg prinosa.

Žuta desertna je sorta koja rano sazrijeva. Ima plodove koji su veoma svijetle boje, sočni i veoma aromatični. Po žbunu se može dobiti oko 2kg roda.

Foto: Bigstockphoto/ThelmaElaine


Tagovi

Maline Žute maline


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.