Postoji program zaštite višnje od monilioze koji podrazumijeva primjenu fungicida u fazi cvjetanja i to čak tri puta.
S obzirom na to da je višnja jedna od zastupljenijih voćnih vrsta, važno je voditi računa o čitavom procesu proizvodnje kako bi kvantitet i kvalitet na kraju bio na najvišem mogućem nivou. Pored mnogih agrotehničkih i pomotehničkih mjera, preventivne mjere zaštite od bolesti i štetočina su neophodne tokom vegetacije, jer ovu voćnu vrstu napadaju mnogi patogeni, ali je ubjedljivo u mnogim zasadima najprisutnija monilioza, čiji je prouzrokovač Monilinia laxa. Simptomi ove bolesti se javljaju na cvjetovima, ljetorastima, granama i grančicama, ali i na plodovima nanoseći velike dugoročne štete ako se ne odreaguje na vrijeme.
Profesor fitopatologije na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu Milan Ivanović ističe da je višnja najosjetljivija u fazi cvjetanja. Obuhvata formiranje bijelih balona, zatim pun cvijet i na kraju precvjetavanje. Najbolje je, kaže, kada bi vremenski uvjeti dozvolili da cvjetanje traje od sedam do 14 dana.
"Međutim obilne kiše i snijeg početkom aprila su svakako uticali, kako na mogućnost pojave monilioze, tako i na lošu oplodnju višnje. Također, postoje slučajevi da se sjeverna strana stabla oplodi, dok s južnom to nije slučaj, bez obzira na to što su cvjetovi na istom stablu. Zbog toga su odabir parcele, ali i izbor sorti koje su otpornije na bolesti, podjednako važni segmenti u jednoj proizvodnji", napominje Ivanović i dodaje da je pored dobrog odabira parcele i sorte izuzetno važna prihrana, primjena pesticida za zaštitu ali i redovna rezidba voćaka kako bi proizvodnja protekla bez većih problema.
Prema Ivanovićevim riječima postoji program zaštite višnje od monilioze koji podrazumijeva primjenu fungicida u fazi cvjetanja i to čak tri puta, kada su formirani bijeli baloni, potom u punom cvijetu, a onda i u precvjetavanju.
"Idealno bi bilo kada bi se tretiranje fungicidima obavilo tri puta u toku cvjetanja, međutim zbog loših vremenskih uslova, ponekad i zbog uštede novca, nije moguće izvršiti njihovu primjenu, ali se svakako preporučuje bar jednom i to kada je višnja u punom cvijetu", ističe naš sagovornik.
Pored primjene fungicidnih sredstava u fazi cvjetanja, ne treba zaboraviti bakarne preparate, takozvano "plavo prskanje" u zimskim mjesecima kada je višnja u fazi mirovanja. Ovo tretiranje je možda značajno za druge bolesti, ali ne toliko za moniliozu s obzirom da ovaj patogen prezimljava u mumificiranim plodovima i granama koje su bile zaražene prethodne godine i aktivira se u rano proljeće.
Važno je napomenuti da pesticidi na bazi bakra ne prodiru u biljku, već mogu da smanje populaciju spora samo na površini, pa je iz tog razloga primjena fungicida posebno u fazi cvjetanja jako bitna.
Postoji nekoliko grupa fungicida koji se mogu koristiti u kontroli monilioze, a u svakoj od njih se nalazi po nekoliko aktivnih materija, ističe Ivanović.
"Sistemični fungicidi kao što su benzimidazoli, triazoli, imidazoli, imaju specifičan mehanizam djelovanja na gljive, tako što ulaze u cvijet, ali i u novoformirana tkiva, kreću se kroz biljku i tako uništavaju spore. Međutim, loša strana je to što patogen brzo razvija rezistentnost, pa se mogu koristiti maksimalno dva puta u toku vegetacije kako bi se spriječila rezistentnost", ističe Ivanović i dodaje da se zbog toga pomenuti pesticidi kombinuju sa nesistemičnim, kako bi efekat na spore bio što efikasniji.
"Tokom perioda cvjetanja višnje najbolje je prvo primijeniti neki nesistemični, potom sistemični i na kraju ponovo nesistemični fungicid".
Tagovi
Autorica
