Zašto orasi prerano padaju sa stabla? Crna i smežurana kora znak su problema

Posljednjih nekoliko godina profesionalni voćari kao i posjednici stabala oraha na okućnicama, primjećuju pojavu prijevremenog opadanja plodova koja u manjoj mjeri, dolazi do izražaja u rano proljeće tj. 20 dana nakon cvatnje te u većoj mjeri tokom avgusta pa sve do berbe.

"Ovu pojavu iskusno oko voćara može primijetiti tokom cijelog ljeta, ali se značajnije uočava tek krajem jula pa sve do berbe", piše u savjetodavnom članku dr. sc. Tihomir Validžić, na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Hrvatske.

Ako orasi počnu padati sa stabla prije berbe, a njihova zelena ovojnica potamni i smežura se, uzrok ne mora biti samo orahova muha. Prijevremeno opadanje plodova mogu izazvati i bakterijske i gljivične bolesti, a posljednjih godina taj se problem sve češće primjećuje i na stablima u okućnicama.

Tamna i smežurana ovojnica upozorava na bolest

Govoreći o opadanju pred berbu, kod zaraženih plodova zelena ovojnica poprima tamnosmeđu ili crnu boju, a zatim se smežura i teže odvaja od oraha. Oštećenja se mogu proširiti na velik dio ploda, dok jezgra može biti smežurana, s tamnom pokožicom. "U pojedinim plodovima nakon dužeg ležanja na tlu mogu se uočiti miceliji hiperparazitnih gljivica iz rodova Penicillium spp. i Aspergilus spp.", opisuje Validžić ono što nazivamo pljesnivost jezgre.

Jedan od mogućih uzroka je bakterijska pjegavost oraha, koja stvara crne, udubljene mrlje na ovojnici. Prijevremeno opadanje može izazvati i takozvana smeđa nekroza ploda, koju povezuje djelovanje više vrsta gljivica, ponekad zajedno s bakterijama.

Problem je što slične simptome uzrokuju i štetočine, posebno orahova muha i jabukov savijač. Zato samo prema izgledu vanjske ovojnice nije uvijek moguće utvrditi što je oštetilo plod. Ako se orah otvori, mogu se pronaći larve ili gusjenice, odnosno tragovi njihovog hranjenja. Kod gljivičnih i bakterijskih oboljenja ovojnica često brzo tamni i smežura se, dok plodovi oštećeni štetnicima mogu ostati na stablu sve do berbe.

Na razvoj bolesti utječu i vremenski uslovi te stres kojem je stablo izloženo. Oštećenja od insekata mogu olakšati prodor uzročnika bolesti, pa se problemi često preklapaju.

Šta učiniti kako bi stablo bilo zdravije?

Prva mjera koju mogu provesti i vlasnici pojedinačnih stabala jest redovno skupljanje prijevremeno otpalih i vidljivo bolesnih plodova te njihovo spaljivanje. Uklanjanjem se smanjuje količina izvora zaraze koji bi mogli predstavljati problem i sljedeće godine.

Tokom sušnih razdoblja važno je, gdje je moguće, osigurati dovoljno vode kako bi se smanjio stres stabla. Treba pratiti i pojavu štetnih insekata jer oštećivanjem plodova mogu doprinijeti širenju bolesti.

Zaštita od bakterijskih i gljivičnih bolesti složenija je od suzbijanja štetočina. Za smeđu nekrozu i bakterijsku pjegavost još nema jednostavnog rješenja koje bi garantovalo uspješnu zaštitu, a mogućnosti tretiranja dodatno ograničava izbor registriranih sredstava.

Jedna od preporuka ovoga stručnjaka je višekratna aplikacija bakarnih pripravaka od fenofaze opadanja listova nakon berbe pa sve do početka cvatnje te 2-3 tretmana tokom vegetacije.

Ako se problem ponavlja iz godine u godinu ili velik broj plodova otpada prije berbe, korisno je potražiti savjet stručnjaka kako bi se utvrdio vjerovatan uzrok. Pravovremeno prepoznavanje problema i uklanjanje zaraženih plodova mogu pomoći u smanjenju rizika za iduću sezonu.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor