• Radovi u voćnjaku
  • 19.04.2021. 12:00

Zašto je važna obrada zemljišta u voćnjacima? Koje greške izbjeći?

Zonu oko mladog stabla, širine 50 centimetara s lijeve i desne strane, kao i između stabala, trebalo bi održavati čistom od korova tako što se vrši plitka obrada zemljišta, u više navrata tokom vegetacije.

Foto: Renata Prusina
  • 760
  • 198
  • 1

Postoji izreka koja kaže: "Ono što doktor pogriješi, zemlja pokrije, a što voćar pogriješi, vrijeme otkrije". Svako ko se bavi voćarstvom mora da bude svjestan, odnosno, zna da je obrada zemljišta prije i nakon sadnje voća ključna mjera za uspješno bavljenje tim poslom. 

Da bi se podigao zasad, potrebno je obraditi zemljište tako što će se, nakon pedološke analize, odraditi rigolovanje, duboko oranje, tanjiranje i frezanje parcele. Rigolovanje se vrši nekoliko mjeseci prije sadnje, na dubini oko 100 centimetara. Ovom radnjom površinski sloj zemljišta premješta se u dubinu da bi bio dostupan korijenu voćaka u prvim godinama razvoja. Duboko oranje vrši se plugovima, na dubinu do 45 centimetara, a tanjiračama i frezama zemljište se dodatno usitnjava kako bi se olakšalo otvaranje brazde, ako će se saditi u brazde, ili bušenje tla na dubinu 50 do 60, a širine 40 do 50 centimetara, ako će se saditi u rupe. 

Obrada zemljišta mnogo je teža u voćnjacima koji su podignuti na zemljištu sa visokim nagibom. Za uzgoj je najbolji onaj od 4° do 6°, a tereni sa nagibom većim od 30° nisu poželjni za njegovo podizanje. Zasad koji je formiran u ravnici, mnogo je lakši za održavanje, ali je problem što se često pojavljuju mrazevi kao i visok nivo podzemnih voda koji ugrožavaju stabla. 

Ne dozvoliti korovima primat

Nakon sadnje tek slijede poslovi obrade zemljišta. Najvažnije je da se ne dozvoli korovima da preuzmu primat. Koliko god obrađivali zemljište, oni će na proljeće krenuti sa rastom. 

Voćke se s korovima bore za hranjiva (Foto: J. Kuzmić)

Mlada stabla nemaju dovoljno snage da se bore sa njima za dostupne hranjljive materije, a primjena herbicida, u prvoj godini nakon sadnje, nije preporučljiva jer može doći do propadanja sadnica. Korijenov sistem bliže je površini zemljišta i brže upija minerale iz stajnjaka i mineralnih đubriva, ali mu konkurenciju predstavljaju korovi koji se takođe bore za svoj dio. 

U tome naročito prednjači pirika koja svojim korijenom stvara busene koji su ispod i iznad površine i vrlo se teško vade. Osim toga, njen korijen vuče dosta hranjljivih materija koje ostaju nedostupne korijenovom sistemu voćke.
 
Uglavnom, zonu oko mladog stabla, širine 50 centimetara s lijeve i desne strane, kao i između stabala, trebalo bi održavati čistom od korova tako što se vrši plitka obrada zemljišta, u više navrata tokom vegetacije, naročito ako je ljeto vlažno i sa mnogo padavina. 

Obrada se vrši bočnom rotacionom frezom zvanom "pipalica" koja uništava korove i omogućava nesmetan rast i razvoj. Kod starijih, freza može da dodiruje stablo dok bi kod mlađih trebalo podesiti njezinu osjetljivost da ne dođe do oštećenja. Dubina obrade ne bi trebalo da prelazi desetak centimetara.

Najveća greška - podrezivanje korijena

Jedna od najčešćih grešaka koju voćari prave u prvim godinama jeste podrezivanje korijena. To rade od treće godine, a rezultati su katastrofalni. Razlog za tu mjeru je u tome da se podstakne njegovo razgranjavanje u zemljištu i njegov pojačan razvoj stvaranjem većeg broja tanjih korijenčića koji će prikupljati minerale iz tla. Ali, korijen i korijenove žile, u prve tri godine, nisu dovoljno jake i na dovoljnoj dubini da izdrže podrezivanje tako da dolazi do zaostajanja stabla i često, njegovog sušenja. 

Oprezno s podrezivanjem korijena

Ako stablo preživi u narednim godinama neće davati dovoljno roda i proizvodnja neće biti isplativa. Zato je važno znati da se podrezivanje korijena ne bi trebalo vršiti prije pete godine starosti zasada. 

Najbolje je da nož bude pod uglom od 40°, a dubina može da ide i do 65 centimetara. 

Podrivanje zemljišta

Uz mjeru podrezivanja korijena potrebno je uraditi još jednu koja će da omogući bolji razvoj korijenovog sistema. Riječ je o podrivanju zemljišta. To je ustvari duboko oranje bez zagrtanja koje se obavlja u zimskom periodu. Naime, višegodišnjom obradom tla dolazi do njegovog zbijanja i stvaranja nepovoljnog vodno – vazdušnog režima. U jednoj rečenici rečeno – korijen ne može da diše. Ovo je izraženo kod voćaka, kao što je šljiva, kod koje se korijen prostire više vretenasto, nego u dubinu. 

Zbijena zemlja i pogotovo tragovi točkova od traktora, u međurednom prostoru, ne dozvoljavaju korijenu da uzima neophodne materije za normalan rast i razvoj. Ovom mjerom se razbija nepropusni sloj zemljišta, omogućava se da tlo prodiše, korijen bolje usvaja hranjiva, a u ljetnjem periodu, ako je sušno, bolje se čuva i vlaga. 

Kad zemlja prodiše, korijen bolje usvaja hranjiva (Foto: Depositphotos/nehruresen)

Dubina podrivanja trebalo bi da iznosi barem 40 centimetara, a najbolje je da se radi sa dva ili tri podrivača. Traktor ide po sredini reda, a sa obe strane, po jedan podrivač pravi brazdu koja prekida tanje korijenove žile i omogućava njihovo novo razgranjavanje, a time i bolje usvajanje neophodnih biogenih elemenata.

Redovno košenje

Voćari koji nemaju dovoljno novca za bočnu frezu, korove uništavaju ili kopanjem što je, u većim zasadima, Sizifovski posao ili ih kose trimerom koji silkom može da dođe do same površine zemljišta, ali neće uništiti korijen korova. Upravo će on vući hranu na koju računa i korijen voćaka. Zato je u većim zasadima od izuzetne važnosti da se prije podizanja obezbjedi mehanizacija potrebna za borbu protiv korova. 

Ostatak prostora, između redova stabala, održava se košenjem korova ili sjetvom travno – djetelinskih smjesa koje, ako se na vrijeme i gusto posiju, mogu da nadvladaju i potisnu korove sa parcele, a u čemu će na Agroklubu biti više riječi u narednim danima. 

Redovnim košenjem travno-djetelinskih smjesa i njihovim ostavljanjem doći će do pojačane mikrobiološke aktivnosti u zemljištu, fiksiranja azota i razlaganja materija što će dati dovoljno hrane korijenu kada voćka počne sa plodonošenjem. 

Neizostavni atomizer

U većim voćnjacima, od samog početka, mora se koristiti i atomizer ukoliko se želi efikasna ishrana i zaštita. Atomizeri su od 330 do 440 litara i zakačeni za traktor, na golom zemljištu, naročito u onima zasađenim pod većim nagibom, mogu da dovedu do jačeg zbijanja tla, stvaranja dubokih brazdi i prevrtanja traktora.

Generalno gledajući, bez mehanizacije, ne može da se zamisli profitabilna voćarska proizvodnja. Zato je od najveće važnosti neophodno nabaviti traktore i priključna oruđa koja možgu da odgovore svim izazovima koje pred voćara postavlja podignut zasad. Savremeno i intenzivno voćarstvo ne trpi promašaje, odnosno, nedostatak mašina za obradu zemljišta i ishranu zbog čega će nabavka nove i kvalitetne mehanizacije, naročito u svjetlu sve više izraženih klimatskih promjena, predstavljati ključnu mjeru za opstanak ovog sektora na našim prostorima.


Tagovi

Radovi u voćnjaku Obrada zemljišta Mlada stabla Podrivanje Mehanizacija


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.


Partner

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Bestilj/ recelj... u svim fazama :)