• Sadnja višnje i trešnje
  • 27.11.2016. 08:00

Vrijeme i način sađenja trešnje i višnje

Jesenje sađenje obavlja se od otpadanja lišća, početkom novembra do početka zimskih mrazeva. Po pravilu sadnice koje se posade u jesen imaju na raspolaganju dovoljno vlage u zemljištu. Trešnje i višnje koje su posađene u jesen ranije kreću u proljeće, brže rastu i bolje se razvijaju naredne godine.

Foto: Hudolin Vjekoslav
  • 9.541
  • 622
  • 1

Trešnje i višnje, kao i sve druge voćke stablašice se sade u toku zimskog mirovanja i to od opadanja lišća u jesen do kretanja vegetacije u prolJeće. U našim klimatskim uslovima najbolje je upravo jesenje sađenje.

Sadnja od novembra do zimskih mrazeva

Jesenje sađenje obavlja se od opadanja lišća, početkom novembra do početka zimskih mrazeva. Po pravilu sadnice koje se posade u jesen imaju na raspolaganju dovoljno vlage u zemljištu. Presjeci žila kalusiraju i na njima se obrazuju apsorpcione žilice koje rano u proljeće kada se zemljište zagrIje, počinju intenzivno da obavljaju svoju funkciju. Trešnje i višnje koje su posađene u jesen ranije kreću u proljeće, brže rastu i bolje se razvijaju naredne godine.

Ako se jesenje sađenje ne obavi do početka zimskog mirovanja sadnju treba nastojati uraditi u toplim zimskim danima kada zemljište nije smrznuto. Sadnju u prolJeće treba obaviti što ranije, po mogućnosti do sredine marta. S ranijom sadnjom smanjuje se postotak prijema i porasta posađenih voćki. Kasno posađenje sadnice su osjetljive na nedostatak vlage pa iziskuju češće zalijevanje. Pri sadnji u proljeće preporuka je da se korijenovi istrapljenih sadnica potope u vodu i ostave 12 do 24 sata da bi sadnice povratile svježinu.

Priprema sadnica

Svaka sadnica se priprema pojedinačno. Priprema sadnice podrazumijeva detaljnu kontrolu i korijenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Pri kontroli treba obratiti pažnju da nema mehaničkih oštećenja, prisustva prouzrokovača bolesti i štetočina, kao i na to da sadnice nisu počele da se suše ili da nisu izmrzle. Oštećene, nekvalitetne i zdravstveno neispravne sadnice treba odstraniti.

Ukoliko su žile oštećene treba ih skratiti odsijecanjem do zdravog mjesta. Zdrave žile se skraćuju na dužinu 20 do 25 centimetra. Skraćivanje zdravih žila potrebno je uraditi da bi se osvježili presijeci. Potrebno je odsjeći i žile koje se ukrštaju i prepliću tako da se dobije gladak i što manji presjek.

Prije sađenja preporuka je i da se korijen umoči u smjesu koju u jednom dijelu čini svježa goveđa balega, dva dijela zemlje i jedan dio vode. U vodu je potrebno dodati i neki fungicid kako bi se uradila dezinfekcija žila. Smjesa goveđe balege, zemlje i vode ima veoma značajnu ulogu, posebno pri sadnji u proljeće. Ona prekriva, "oblači" korijen zemljišnom skramom što obezbjeđuje ostvarenje boljeg kontakta žila korijena sa zemljištem u koje se sadi voćka. Dubina sadnje na stalno mjesto višnje i trešnje treba da bude ista kao i ona na kojoj su bile sadnice u rasadniku, a spojno mjesto sadnice treba da bude iznad nivoa zemljišta.

Žile sadnice u odnosu na jamu u koju se biljka sadi treba da budu zrakasto raspoređene. Korijen sadnice je potrebno prekriti sitnom i plodnom zemljom uz povremeno protresanje da bi sitna zemlja dospjela u prostor između žila. Da bi se uspostavio što bolji kontakt sadnice i zemlje oko sadnice se vrši gaženje i to jačim pritiskom ako je zemljište manje vlažno što je karakteristično za proljetnu sadnju, a slabijim pritiskom pri sadnji u jesen zbog veće vlage, preporuka je stručnjaka PSSS Smederevo.

Zalijevanjem, po obavljenoj sadnji s 10 litara vode uspostavlja se još bolji kontakt biljke i zemljišta, posebno ako je u pitanju sadnja u proljeće. Kada se žile korena prekriju zemljištem debljine pet ili više centimetara dodaje se zagorjeli stajnjak i to pet do 10 kilograma po sadnici. Stajnjak se nastre u tankom sloju ili izmiješa sa zemljištem.

Sadnice treba da stoje vertikalno

Ako je sadnica dobro posađena, blagim povlačenjem rukom ne bi trebala da se isčupa. Pri sadnji treba težiti da sadnica stoji vertikalno. Poslije obavljene sadnje, oko sadnice treba nanijeti 50 do 100 grama kompleksnog NPK đubriva u kombinaciji 6:12:24 ili drugo đubrivo slične formulacij. Pri sadnji trešnje i višnje posebno je potrebno obratiti pažnju da se prilikom manipulisanja sadnicama ne oštete pupoljci koji su nježni i krti, posebno oni u srednjem dijelu sadnice. Iz ovih pupoljaka treba da se razviju skeletne grane stabla.

Sadnja hidroburom

Sadnja hidroburom iziskuje dosta vode, a posebno se preporučje na suhim ili tvrđim zemljištima koja sadrže manje količine sitnije zemlje. Korištenje hidrobura posebno je efikasno u kasnoj proljetnoj sadnji. Ipak i ovaj način sadnje, s obzirom na to da zahtjeva dosta vode može biti poguban posebno pri sadnji u težem ilovastom zemljištu, a naročito ako poslije sadnje nastupi duži kišni period.

U slučaju da zasad s višnjom ili trešnjom nije ograđen potrebno je svaku sadnicu zaštititi od napada glodara tako što se postavi pletena mreža od plastike ili postavljanjem nekog drugog zaštitnog materijala. U toku zime treba obratiti pažnju da li u zasadu oko sadnica ima rupa od miševa ili voluharica. Ako ih ima u rupe je potrebno ubaciti otrovne mamake.

Tekst: Biljana Nikolić, PSSS Smederevo

Foto: Hudolin Vjekoslav


Povezana biljna vrsta

Trešnja

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemovi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se... Pročitaj više »

Tagovi

Višnja Trešnja Sadnja Jesen


Autorica

Marija Antanasković

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa višegodišnjim iskustvom u novinarstvu. Zaljubljenik u poljoprivrednu tehniku.