Ovaj problem najviše je izražen u zasadima u kojima se ne primjenjuje veliki broj tretmana insekticidima što je u ovoj godini čest slučaj jer su pozni proljećni mrazevi u velikoj mjeri smanjili rod krušaka.
Mediteranska voćna muha (lat. Ceratitis capitata) štetočina je koja će u narednim godinama predstavljati veliku prijetnju poljoprivrednim proizvođačima. Pojavljuje se sve više i na Balkanskom poluostrvu jer joj pogoduju visoke temperature, naročito u aprilu i maju. Prvo se javlja na breskvama i nektarinama, a napada takođe i jabuku i krušku.
Prema nekim podacima, parazitira na 240 vrsta. Najviše joj odgovaraju vrijednosti od 30 do 32 stepena zato što se jedna generacija (a može da bude više od 15 njih), razvije za petnaestak dana.
Ženka je žuto - smeđe boje i krila su joj uvijek otvorena kada miruje. Odrasle jedinke prisutne su već od aprila. Imaju legalicu dužine dva milimetra. Jaja polažu u skoro zrele plodove (kada je u njima povećan sadržaj šećera) do pet milimetara duboko, a zatim se larve spuštaju dublje i završavaju svoj razvoj za otprilike dvije sedmice. U onim nezrelim ne hrane se.
Nakon završetka razvoja, izlaze iz voća i kukulje se u zemlji. Ako su temperature visoke za dvadesetak dana ciklus se ponavlja. Kod nas štete još uvijek nisu velike, ali već sad treba da se obrati pažnja jer se dešava da voće izgleda zdravo, međutim, kada se okrene s druge strane vidi se mala rupa u koju su položena jaja.
Kod proizvođača koji koriste manje tretmana insekticidima dešava se da se, pred berbu, registruju rupe u plodovima, kao što je trenutno slučaj kod krušaka, naročito na sorti Santa Marija. Najveći problem je što na mjestu gdje je probušena rupa brzo dolazi do truleži koja se širi i zbog koje kruška gubi svaku tržišnu vrijednost.
Pošto se štete najviše uočavaju pred berbu, a zbog karence se ne preporučuje upotreba insketicida sa aktivnom materijom dimetoat, fention, pirimifosmetil i brojni drugi. Najbolje rezultate je dao preparat LASER, na bazi spinosada, koji je dozvoljen u organskoj poljoprivredi. U svijetu se upotrebljava u vrlo malim dozama - 0,02 odsto, u vidu mamca, zajedno sa bakterijom Saccharopolyspora spinosa.
Može pomoći i u većim dozama, ali u inostranstvu se sve više okreću novim metodama suzbijanja. Sve je više popularna metoda uzgajanja sterilnih mužjaka (SIT- Sterile insect technique) koji se puštaju po voćnjacima i oplođuju ženke koje zatim polažu sterilna jaja. Nakon nekog vremena dolazi do pada populacije, ali ovaj vid borbe u našim krajevima još uvijek je daleko od realizacije.
Najvažniji način suzbijanja, naročito u manjim zasadima, jeste sanitacija, odnosno, sakupljanje i iznošenje napadnutih plodova.
Mogu se primjeniti i još neki prirodni preparati, poput lista paradajza i pelina, zajedno sa začinima kao što su čili i biber, uz dodatak bijelog luka koji odbijaju muhu od ploda. Pomaže i sirće sa devet ili 11 procenata alkohola. Doze nisu toliko važne koliko činjenica da bi tečnost koja se stavlja u prskalicu trebalo da bude što ljuća.
Jedino pazite kod sirćeta, dovoljno je maksimum dvije litre na 50 litara vode. I čime god da tretirate stabla, radite to u večernjim ili jutarnjim časovima. Takođe može da se koristi i Neem ulje koje djeluje kao repelent.
Ptice takođe mogu da pričine veliku štetu, naročito u voćnjacima koji su okruženi šumom. Kreja je najveća štetočina i vrlo ju je teško otjerati. Proizvođači se žale da ne pomažu strašila, otrovni mamci, topovi, a bilo je slučajeva da su ptice pred voćarima ulijetale u krošnju i kljucale plodove. Takođe je trenutno najveći izazov kod uzgajivača krušaka jer su ptice, zbog dugog sušnog perioda, gladne i žedne te, uslijed nedostatka hrane u šumi, dolijeću do zasada i kljucaju plodove. Kasnije na njih dolaze ose i stršljenovi koji mogu da budu opasni i po život ljudi.
Jedna od mjera koja bi pomogla u borbi protiv ptica jeste zatvaranje voćnjaka mrežom sa strana u slučaju da postoji protivgradna zaštita, međutim, to je zbog velikih troškova moguće na manjim površinama. Pomaže sadnja grmolikih biljaka sa plodovima jarkih boja i sjetva suncokreta ali ni to ne predstavlja potpunu zaštitu.
Tagovi
Autor