Vlado Stokić se za uzgoj dunje odlučio još prije pet godina zbog toga što dunja kasno cvjeta pa joj mraz ne može ništa, te u ovom podneblju obilno rađa.
Uzgoj dunje u Bosni i Hercegovini trenutno je prilično teško definirati, kao i većinu drugih stvari zbog velikog broja nivoa vlasti koje ova država ima. Istražujući po Internetu, pronalazim podatak da je susjedna Srbija druga u Europi po proizvodnji dunje, a kada je BiH u pitanju, zasada nije 100% sigurno da li postoji jedna ozbiljnija (mislimo na znatno veće površine) plantaža ovog voća. Ono sa čime se slažu voćari, jeste da je gajenje dunje isplativo, ali samo ukoliko se uzgaja na većim količinima.
Ipak, u BiH postoji netko tko se bavi uzgojem dunje i to u naselju Potočari ispod Majevice gdje se nalazi plantaža dunje, o kojoj brine mladi pravnik Vlado Stokić.
Vlado nam u početku priča kako su na porodičnom imanju Stokić nekad ranije uzgajali šljivu u manjem obimu, još i prije rata, ali da sa ozbiljnijom proizvodnjom počinju baviti od 2002. godine.
"Uporedo s tim dolazi i do proširivanja kapaciteta za proizvodnju i skladištenje proizvoda", kaže Vlado na početku razgovora, a nas je zanimalo kada je počeo taj famozni uzgoj dunje i na koji način. Vlado pojašnjava da dunju uzgaja već punih pet godina. Razlog zbog kojeg se odlučio na uzgoj dunje je zanimljiv.
"Za dunju smo se odlučili još prije pet godina, zbog toga što kasno cvjeta pa joj mraz ne može ništa, te u ovom podneblju obilno rađa", dodao je on.
Na imanju Stokić trenutno je zasađeno 300 stabala i to na 0,6 hektara i 500 stabala čačanske ljepotice šljive na površini od 1,1 ha. Vlado dodaje da je uzgoj dunje mukotrpan posao, kao i svaki drugi poljoprivredni, ali svakako isplativ, ako se radi prema stručnim propisima.
"Zasadili smo 300 stabala leskovačke dunje na površini od 0,6 hektara. Zasađeno je i 10 posto vranske dunje, kao oprašivača. To jeste naravno mukotrpan posao kao i sve oko poljoprivrede. Međutim ako radite sve kako treba, vidite da se to može isplatiti", priča Vlado.
Na pitanje tko mu pomaže u obavljanju poslova, Vlado kaže:
"Uglavnom mi iz porodice obavljamo sve poslove, osim u sezoni branja ili sađenja novih sadnica, kada angažujemo sezonske radnike.“
Vlado je po struci diplomirani pravnik. Kaže da njegovom pozivu ovaj posao nije blizak, ali je s vremenom dosta toga naučio, te je stekao samopouzdanje da uz povremena stručna savjetovanja može krenuti u ozbiljniju proizvodnju, koja uz ozbiljan pristup donosi izvjesnu financijsku dobit.
"U slučaju da netko želi pozitivnu ekonomsku računicu i dobre rezultate, potrebno je pratiti stručne savjete i nauke, te nikako stvari ne prepuštati slučaju", Vladino je mišljenje.
Ova je godina bila povoljna za dunju, jer nije bilo mnogo padavina, a samim time i vlažnosti koja bi pogodovala razvoju ervinije, pa su plodovi ostali zdravi. Manjak vlage su rješavali navodnjavanjem.
Osvrnuli smo se i na plasman dunje, na što nam Vlado otkriva da dunje nema u dovoljnim količinama na domaćem tržištu, tako da nije teško obezbijediti plasman.
A ono što je posebno zanimljivo u cijeloj priči je informacija da su Stokići zaokružili proizvodni proces. Pored uzgoja šljiva i dunje, Vlado se bavi i proizvodnjom voćnih rakija, i to prateći sva pravila struke sa optimalnim tehničko-tehnološkim uvjetima.
"Voće koje iz raznih razloga ne prodamo, mi prerađujemo u sopstvenoj režiji i skladištimo ga ovdje, bilo u hrastovoj buradi, bilo u staklenoj posudi ili inox, ovisno od toga šta želimo dobiti", pojašnjava nam Vlado.
Inače, Vlado je jedan od rijetkih koji se pridržava savjeta stručnjaka. Većina rakiju pravi prema tradiciji, često ne birajući voće koje se stavlja u kace. Na ovaj sistem proizvodnje već odavno upozoravaju iz brčanskog Voćnog kluba. Oni insistiraju da se proizvođači osolobode tradicije i prihvate stručne savjete, kako bi proizveli kvalitetniju rakiju i postali konkurentniji na tržištu.
Pitali smo Vladu od kakvih dunja on proizvodi rakiju, na što nam odgovara:
"U obzir za preradu u rakiju mogu doći samo konzumne dunje, voće koje bi išlo i na tržište, konzumno. Ja, inače, imam uvjete za kontroliranu fermentaciju. Znači, gdje su klimatizirane prostorije. Može se održavati temperatura povoljna od 18 do 20 stupnjeva za fermentaciju voća", zaključio je naš sagovornik Vlado.
Inače, na samom kraju, Vlado je dodao da u budućnosti namjerava registrirati proizvodnju voćnih rakija, jer posjeduje certifikat sa Banjalučkog poljoprivrednog fakulteta, koji potvrđuje da je završio obuku za proizvođača i ocjenjivača jakih alkoholnih pića.
Foto: Arhiva Vlade Stokića Pixabay/LoggaWiggler/Anerma
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica