Nije kiselo zemljište jedino što je potrebno za visok prinos borovnice kao što mnogi proizvođači misle. Važna je i obrada zemljišta, ph strugotine, kvalitet sadnica. Raduje ipak da se sve više voćara u BiH i Srbiji odlučuje na uzgoj ove kulture koja ima otkupnu cijenu od tri i po do pet evra po kilogramu, kaže dr Aleksandar Leposavić sa Instituta za voćarstvo iz Čačka.
U Bosni i Hercegovini borovnica se uzgaja na samo stotinjak hektara, a u Srbiji na nešto više od 1.000 hektara. Proizvođači se s pravom plaše da ih ne zadesi ista sudbina kao što je bio slučaj sa proizvođačima malina koji su, nakon nerealne otkupne cijene u 2016. godini, u posljednje dvije godine počeli da krče malinjake zbog nerentabilnosti proizvodnje. Dr Aleksandar Leposavić smatra da se to ne bi trebalo dogoditi sa borovnicom.
“Borovnica sa prostora bivše Jugoslavije nema konkurenciju u svijetu jer u vrijeme njenog dospjeća na tržištu nema svježih borovnica iz ostalih zemalja i to je ono što nam daje prednost. Osim toga, u okolini Arilja žive svjetski rekorderi koji postižu od 12 do 15 kilograma po stablu pa je borovnica jedna od rijetkih kultura kojom se možemo podičiti da smo među najboljim u svijetu“ ističe dr Leposavić.
Vrijednost investicije za podizanje jednog duluma zasada visoko žbunaste borovnice je oko 2.000 evra. Može da naraste i do dva i po metra visine, a prosječan prinos je od pet do sedam kilograma po stablu. Međuredni razmak treba da se kreće od dva i po do tri metra, a u redu, od metar do metar i po. Sadni materijal mora da bude certifikovan, zemljište čija ph vrijednost treba da se kreće od 3.5-5.2 obrađuje se u vidu kopanja rovova i frezanja, nabavlja se litvanski treset, koji se pokazao kao najbolji, a ph strugotine (oko 140 kubika/ha) da bude od 4.5-5.2.
“Kada je zemljište oko sadnice rahlo i kada noga može da “propadne“ u njega, to je znak da je dobro pripremljeno. Korijen ne podnosi tvrdo zemljište i 70% korijenovog sistema je na 30 centimetara dubine. Mnogi griješe i kod dodavanja amonijum-sulfata i uree. Mnogo je 120 grama po stablu. Bolje je što manje, a češće dodavanje“ precizira dr Leposavić.
Inače, najpopularnije sorte borovnice su Duke, Bluecrop, Spartan, Toro i Patriot. U posljednje vrijeme sve više prisutan je i uzgoj borovnice u kontejnerima, ali stručnjaci kažu da, u tom slučaju, sve ispod 60-70 litara treseta i strugotine po kontejneru, je malo za uspješan uzgoj.
Jedan od proizvođača borovnice je i Bojan Vidović iz okoline Srpca. Prije četiri godine podigao je zasad borovnice na tri duluma i uvijek sluša savjete stručnjaka jer borovnica nije laka za uzgajanje.
"Osnovali smo i Udruženje proizvođača “Bio borovnica“ i očekujem da će se proizvodnja borovnice u budućnosti proširiti i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini. Borovnica nije mnogo zahtjevna što se tiče zaštite, a nemam problema sa plasmanom, niti mislim da ću ga imati jer sav rod sa moje plantaže prodam na kućnom pragu", kaže Vidović.
Prostor za proširenje proizvodnje postoji, što su prepoznali i u USAID/Sweden FARMA II projektu koji se realizuje u Bosni i Hercegovini i koji je, u saradnji sa Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH i Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, u Banjaluci organizovao predavanje o temi "Diverzifikacija proizvodnje jagodastog voća sa fokusom na savremenu proizvodnju visokožbunaste borovnice".
Predavanja su održana u prostorijama Privredne komore Republike Srpske, a osim Aleksandra Leposavića o stanju proizvodnje, problemima, preporukama i perspektivama trenutne proizvodnje jagodastog voća, govorio je Dalibor Đajić iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor