Visoko žbunasta borovnica donosi profit, ali se mora znati tehnologija proizvodnje

U Bosni i Hercegovini borovnica se uzgaja na samo stotinjak hektara, a u Srbiji  na nešto više od 1.000 hektara. Proizvođači se s pravom plaše da ih ne zadesi ista sudbina kao što je bio slučaj sa proizvođačima malina koji su, nakon nerealne otkupne cijene u 2016. godini, u posljednje dvije godine počeli da krče malinjake zbog nerentabilnosti proizvodnje. Dr Aleksandar Leposavić smatra da se to ne bi trebalo dogoditi sa borovnicom.

“Borovnica sa prostora bivše Jugoslavije nema konkurenciju u svijetu jer u vrijeme njenog dospjeća na tržištu nema svježih borovnica iz ostalih zemalja i to je ono što nam daje prednost. Osim toga, u okolini Arilja žive svjetski rekorderi koji postižu od 12 do 15 kilograma po stablu pa je borovnica jedna od rijetkih kultura kojom se možemo podičiti da smo među najboljim u svijetu“ ističe dr Leposavić.

Ključna je obrada i ph vrijednost zemljišta i strugotine

Vrijednost investicije za podizanje jednog duluma zasada visoko žbunaste borovnice je oko 2.000 evra. Može da naraste i do dva i po metra visine, a prosječan prinos je od pet do sedam kilograma po stablu. Međuredni razmak treba da se kreće od dva i po do tri metra, a u redu, od metar do metar i po. Sadni materijal mora da bude certifikovan, zemljište čija ph vrijednost treba da se kreće od 3.5-5.2 obrađuje se u vidu kopanja rovova i frezanja, nabavlja se litvanski treset, koji se pokazao kao najbolji, a ph strugotine (oko 140 kubika/ha) da bude od 4.5-5.2. 

“Kada je zemljište oko sadnice rahlo i kada noga može da “propadne“ u njega, to je znak da je dobro pripremljeno. Korijen ne podnosi tvrdo zemljište i 70% korijenovog sistema je na 30 centimetara dubine. Mnogi griješe i kod dodavanja amonijum-sulfata i uree. Mnogo je 120 grama po stablu. Bolje je što manje, a češće dodavanje“ precizira dr Leposavić.

Inače, najpopularnije sorte borovnice su Duke, Bluecrop, Spartan, Toro i Patriot. U posljednje vrijeme sve više prisutan je i uzgoj borovnice u kontejnerima, ali stručnjaci kažu da, u tom slučaju, sve ispod 60-70 litara treseta i strugotine po kontejneru, je malo za uspješan uzgoj.

Osnovano Udruženje proizvođača

Jedan od proizvođača borovnice je i Bojan Vidović iz okoline Srpca. Prije četiri godine podigao je zasad borovnice na tri duluma i uvijek sluša savjete stručnjaka jer borovnica nije laka za uzgajanje.

"Osnovali smo i Udruženje proizvođača “Bio borovnica“ i očekujem da će se proizvodnja borovnice u budućnosti proširiti i u Republici Srpskoj i u Bosni i Hercegovini. Borovnica nije mnogo zahtjevna što se tiče zaštite, a nemam problema sa plasmanom, niti mislim da ću ga imati jer sav rod sa moje plantaže prodam na kućnom pragu", kaže Vidović.

Predavanje za uzgajivače jagodastog voća

Prostor za proširenje proizvodnje postoji, što su prepoznali i u USAID/Sweden FARMA II projektu koji se realizuje u Bosni i Hercegovini i koji je, u saradnji sa Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH i Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, u Banjaluci organizovao predavanje o temi "Diverzifikacija proizvodnje jagodastog voća sa fokusom na savremenu proizvodnju visokožbunaste borovnice".

Predavanja su održana u prostorijama Privredne komore Republike Srpske, a osim Aleksandra Leposavića o stanju proizvodnje, problemima, preporukama i perspektivama trenutne proizvodnje jagodastog voća, govorio je Dalibor Đajić iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela Banjaluka.