Sabid Merdanović iz sela Mutnik kod Cazina odlučio je na površini od jednog hektara posaditi lješnik.
Iako kalkulacije, a i prirodni resursi pokazuju da plantažna proizvodnja lješnika može biti dobar i isplativ poljoprivredni posao, ipak stanje na terenu ovim konstatacijama ne ide u prilog. Nastavak teksta je priča o mogućnostima proizvodnje ovog voća koje zbog izuzetne hranjivoti i blagotvornog djelovanja postaje sve traženiji proizvod u regionu.
Posmatrajući svoje komšije koje bez obzira da li proizvode ratarske kulture, voće, povrće, meso ili mlijeko, s vremena na vrijeme imaju imaju probleme sa plasmanom, Sabid Merdanović iz sela Mutnik kod Cazina, odlučio je na površini od jednog hektara posaditi lješnik. Ovo jezgrovito voće posljednjih je godina postalo tražena roba, zbog čega Sabid vjeruje da neće još dugo biti jedini proizvođač lješnika u Krajini.
"Iako ideja postoji već odavno, znao sam da je lješnik rentabilna voćna kultura pa sam se odlučio na proizvodnju ovog voća", ističe Merdanović.
2013. godine Sabid je zasadio svoje prve sadnice lješnika. Prva i druga godina su igrale važnu ulogu jer sadnice su se adaptirale na uslove života. No danas on ima već hektar zemlje zasadjen lješnikom.
Kada su u pitanju sorte, Merdanović je zbog procesa oprašivanja nabavio tri sorte, i to u rasadniku u Srebreniku. To su sorte Ludolf, Avelino te Istarski lješnik, koje su se pokazale kao odlične za uzgoj na ovom podneblju. Ni žestoka zima ni mrazevi nisu ga pokolebali da odustane u svom poslu, jer je kako kaže ova kultura uspješno usadila svoje korjenje, što nam govori super kvalitet plodova ove kulture.
Što se tiče plasmana na tržište, bitna je količina proizvedene kulture, obzirom da je Merdanović proizvodjač koji je jedini u svom poslu, pa je primoran sam se izboriti za otkup svojih proizvoda. Stoga nema konkurenciju pa svoje proizvode prodaje i po nižoj cijeni, ali je isplativost jako dobra. Možda je situacija takva jer je konkurentnost na tržištu mala.
Činjenica je da sam početak proizvodnje iziskuje velika materijalna i financijska ulaganja, a prva zarada dolazi tek 6-7 godina nakon sadnje. Iz tog razloga se samo rijetki poljoprivrednici upuštaju u proizvodju ovog voća.
Izostanak poticajnih mjera znatno otežava posao, koji bi uz malo više podrške mogao biti itekeko unosan. Podršku je Sabid dobio u vidu stručne pomoći od poljoprivredne službe Općine Cazin te je izvršena analiza zemljišta kako bi se utvrdili svi neophodni uslovi za proizvodnju.
No uprkos izostanku novčanog poticaja sa Federalnog nivoa vlasti, jer poticaj ne daju za ovu kulturu, ovaj proizvođač je prepušten sam sebi. Postoje i planovi za proširenje proizvodnje, ali zbog nedostatka financijskih sredstava realizacija se prolongira, ali svakako da ovaj cazinski poljoprivrednik ne namjerava odustajati.
Kako kaže, plantažna proizvodnja lješnikaje puno isplativija od intenzivne proizvodnje aktuelnih voćnih kultura.
Foto: S. Merdanović
Tagovi
Autorica
