Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mustafa Sefić iz Vrnogračke Slapnice
  • 17.06.2017. 10:00

Uprkos invalidnosti, uspješan proizvođač aronije

Mustafa se odlučio za uzgoj aronije zbog njenog vijeka trajanja, koji se kreće između 25-50 godina, te zbog malih ulaganja, budući da se sa uzgojem ove biljke može početi sa tek nekoliko sadnica.

Foto: Arhiva OPG Sefić
  • 3.564
  • 156
  • 0

Već je svima nama poznato da crnoplodna aronija ili Aronia Melancorpa L. svoje korijene vuče iz Istočnog dijela Sjeverne Amerike. Plodove ove biljke indijska plemena su koristila za hranu i lijek, a kako plodovi aronije dugo vremena ostaju na grmu i ne kvare se, Indijanci su se hranili tek ubranom aronijom. Plodove ubrane aronije su sušili i mljeli, te miješali sa životinjskom mašću i osušenim mesom. Sušeni plodovi aronije bili su im hrana za zimu i lijek protiv želučanih i crijevnih tegoba i proljeva. Osim zrelih plodova, kao lijek su upotrebljavali i listove i koru.

Ljeti su sušili listove i koru i pripremali čaj protiv proljeva i za zaustavljanje krvarenja iz rana. Aronija je u Europu došla zbog svoje ljepote (kao krumpir ili paradajz) jer su njeni bijeli cvjetovi u maju među najljepšim cvjetovima grmolikih biljaka, a s jeseni listovi aronije žare u crvenoj boji.

Registrirao OPG 2007. godine

Ovoj biljci pogoduju klima i uvjeti na našim prostorima, stoga je iz dana u dan sve više onih koji se odlučuju baviti ovom ljekovitom i hranjivom biljkom. Jedan od takvih je i 46-godišnji Mustafa Sefić iz sela Vrnogračka Slapnica, koje se nalazi nadomak Velike Kladuše. Mustafa je inače penzionirani 90-postotni ratni vojni invalid, a poljoprivredom se, uprkos invaliditetu počeo baviti još prije nekih 16 godina.

Prva djelatnost kojom se Mustafa počeo baviti bila je uzgoj koza, kako kaže, zbog velike otkupne cijene kozjeg mlijeka, koje je u to vrijeme iznosila oko 3 KM po litru. Uporedo sa ovim poslom, Mustafa i njegova porodica su odlučili kupiti još nekoliko životinja, među kojima i kravu. Potom su počeli prodavati kravlje mlijeko na otkupne stanice, zbog čega su i registrirali OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo), još 2007.godine. Pored navedenog, porodica Sefić se bavila i uzgojem kukuruza i paprika, te još nekoliko vrsta povrća.

Niska ulaganja i dobri klimatski uvjeti

Međutim, zbog malog prostora i neprofitabilnosti, Mustafa je počeo razmišljati o nečemu drugačijem, iz čega bi mogao dosta bolje profitirati. Krenuo je sa istraživanjem po Internetu i velesajmovima o biljakama kojima pogoduju naša klima i uslovi, te je tako stigao do aronije, kojom se bavi sve do danas.

"Na uzgoj aronije sam se odlučio unazad pet godina, nakon dvije godine razmišljanja i “studiranja” šta raditi: šta je dovoljno profitabilno, da li podnosi klimatske uslove, da su potrebna niska ulaganja, za šta imam infrastrukturu, čega nam fali na tržištu i na kraju šta nije teško, s obzirom da sam 90% invalid, sa tada troje, a sada već četvero djece i ženom i slično", kaže Mustafa za naš portal.

Pored navedenog, Mustafa se odlučio za uzgoj aronije zbog njenog vijeka trajanja, koji se kreće između 25-50 godina, te zbog malih ulaganja, budući da se sa uzgojem ove biljke može početi sa tek nekoliko sadnica, a preko njih dalje širiti uz poznavanje tehnologije uzgoja.

Podigao kredit za 440 sadnica

Obzirom da sredstva nije mogao samostalno obezbijediti, Mustafa se odlučio za dizanje kredita od oko 3000 KM, od kojeg je kako sam kaže uspio kupiti 440 sadnica aronije. Cijena jedne sadnice je 8 KM, a plantaža od 2 duluma zahtjevala je ulaganja od 4000 KM, od čega je dio novca uložen za sadnice, a dio za obradu tla. U periodu kada je Mustafa počinjao sa uzgojem, sadni materijal je bio skup jer se do njega teško dolazilo na našim prostorima, ali danas je to mnogo lakše i cijena je pristupačnija.

Prvi na kantonu koji se počeo baviti uzgojem aronije

S obzirom da je aronija u to vrijeme bila dosta nepoznata biljka na ovim područjima, Mustafa je postao prvi čovjek na Unsko-sasnkom kantonu koji se odlučio za uzgoj ove biljke. Kako ističe, okolina ga tada nije nešto posebno podržavala, misleći da je sav uloženi novac bačen u prazno.

Međutim, iako je u prve dvije godine aronija davala tek po nekoliko kilograma plodova, Mustafa je bio uvjeren da će u narednom periodu biti mnogo bolje. Tako se i desilo. A kako svi poslovi iziskuju unapređenje i širenje kapaciteta, tako je i Mustafa nakon tri godine proširio svoj zasad za još jedan dulum za koji je sadnice uzgojio samostalno. Sada pod zasadom ima ukupno tri duluma.

Na pitanje kada se može očekivati puni rod aronije, Mustafa odgovara:

"To je biljka koja donosi puni rod tek u sedmoj godini, oko 15kg po stablu. U mojoj praksi sam sa dva duluma u trećoj godini imao oko 150 kg ploda, dok sada u petoj godini imam preko 1,5 tonu plodova."

Mustafa dodaje kako je ove godine proizveo oko 250 boca matičnog soka, koji je zbog velikog interesa dosada već rasprodao, zbog čega se odlučuje na proširenje plantaže, kako bi uspio podmiriti potrebe svojih kupaca. On dalje ističe, kako mu u većini slučajeva, sok traže bolesni ljudi, te mu bude posebno teško ukoliko istog nema na stanju.

Ptice neprijatelji aronije

Aronija na plantažama Sefić je organska, što znači da nema prskanja pesticidima niti ima prirodnih neprijatelja, osim ptice kos koja sa plantaže pojede u prosjeku oko osamdeset sadnica.

Sadnja i održavanje aronije

Mustafa kaže kako se rezanje (šišanje) aronije može raditi po želji, odnosno može se formirati kao grm ili kao stablašce. Kaže kako je prvi način mnogo kvalitetniji, zbog čega je i urod daleko bolji. Razmak sadnica je standardni, 1,30 metara između sadnica, i 2,30 metara između redova. Ukoliko se sadi gušće, potrebno ju je dohranjivati i navodnjavati. Oko sadnice se samo stavlja gnojivo, a trava se kosi.

Navodnjavanje je poželjno zbog kvalitetnijeg uroda, a okopavanje se ne radi zbog rizika od oštećenja žila koje su pod samom površinom zemlje vrlo guste. Velika prednost aronije je ta što njen plod nikada neće prezreliti pa otpasti sa stabla, već će se osušiti i tada se može obrati i samljeti te na taj način dobiti brašno koje se može miješati u kolače, čaj i slično.

Jedna od najljekovitih biljaka

Mustafa kaže kako jedan njegov godišnji kalendar aktivnosti koje uzgoj aronije traži, počinje košnjom (ručno) četiri puta na godinu sa plijevljenjem, potom slijedi berba koja počinje početkom augusta, a uporedo sa berbom ide i prerada peteljki i pranje te pravljenje matičnog sirupa, džema, kompota i ostalih proizvoda.

Inače, aronija je biljka broj jedan po antioksidansima koji ubijaju stanice tumora, sadrži vitamin P kojeg nemamo u drugim namirnicama, a prijeko je potreban organizmu. Ona čisti jetru od teških metala (koji su uzročnici najtežih bolesti), jača imunitet, reguliše rad srca i protok krvi, a samim tim i rad štitnjače pa reguliše tlak i šećer. Gotovo da nema dijela organizma na koji nema pozitivan utjecaj. Ova biljka spada u trenutno najljekovitije biljke.

Plasman na tržište proizvoda od aronije otežan

Mustafa dalje dodaje kako sve proizvode koje proizvede skupa sa proodicom prodaje pretežno od kuće, budući da je plasaman na tržištu dosta otežan, ponajviše zbog nepoznavanja biljke kao ni njene vrijednosti, ali i zbog cijene koja je prilično visoka, u odnosu na druge slične proizvode. Ipak, Mustafa kaže kako mu je draže kada mu kupci dođu kući, jer tada ima priliku da im pokaže cijeli proces proizvodnje.

Katkada, nastupaju i na sajmovima i priredbama po cijelom Unsko-sanskom kantonu, te posjeduju oko desetak različitih zahvalnica za učešće, za najljepše dvorište, za najbolji dizajn proizvoda, itd. Mustafa se pored proizvodnje aronije, bavi i uzgojem više od 150 vrsta različitog cvijeća, kako sam kaže, ponajviše iz ljubavi. Ljudi iz drugih gradova u BiH, pa čak i susjednih Hrvatske i Slovenije česti su gosti u Mustafinom dvorištu.

Neke od cijena proizvoda koje ova porodica proizvodi su: matični sok 0,5 litara 20 KM, razne vrste džemova od 3 do 10 KM, svježi ili smrznuti plod 1 kg, 5 KM, a ukoliko kupac dođe kako bi sam sebi nabrao plodove aronije, u tom slučaju plaća samo 4 KM po kilogramu ubrane aronije.

Mustafa se od ove godine počeo baviti i prodajom rasada, ali ipak samo u ograničenim količinama.

"Sadnice radim u malim količinama kao i još pojedine vrste raznog cvijeća kojeg imamo preko 150 vrsta zasađenog u dvorištu čija cijena se kreće od 2-5 KM, ovisno od toga koliko se dobro ukorijenila sadnica", priča Mustafa.

Interes kod mladih za aronijom neznatan

Na pitanje koliki je interes kod mladih ljudi za aronijom, Mustafa odgovara da je jako mali, gotovo neznatan. On ističe da se sve veći broj mladih ljudi udaljava od bavljenja bilo kojim oblikom poljoprivrede.

"Nažalost, mladi ljudi bježe od poljoprivrede i rada na zemlji, a to nam je trenutačno jedina perspektiva, pogotovo proizvodnja zdrave hrane, ma koje vrste ili sorte. Ako hoćemo uspjeh moramo se organizirati na svakom planu, a pogotovo u udruženja proizvođača, te poštovati mišljenja stručnjaka. Trenutno smo većinom uvezani sa preprodavačima raznih profila od kojih većina maksimalno koristi narod i njegovo “neznanje”. Ja radim uglavnom sam, bez posrednika, upravo iz toga razloga", zaključio je Mustafa.

Na kraju razgovora, dodaje da njemu i njegovoj porodici za sada nije teško baviti se ovim psolom, jer uživaju u prirodi i blagodatima koje ona daje. On ističe da im je najvažnije da su sretni, zadovoljni i zdravi. Tvrdi da se od poljoprivrede može živjeti, ali da se mora puno učiti, testirati, pratiti, a prije svega voljeti ono što radiš.

Foto: Arhiva OPG Sefić


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Aronija Mustafa sefic Velika kladusa Ljekovita biljka Posao Uzgoj Matični sok


Autorica

Andrea Libić

Više [+]

Adi je PR manager koji novinarstvo voli od malih nogu, a posebno ga privlače istraživačke priče. Voli fotografiju, prirodu i istraživanje psihologije.