Šupljikavost listova šljiva - opasna bolest manjih zasada

Šupljikavost lista napada sve koštičave voćne vrste, šljivu, trešnju, višnju, kajsiju, breskvu, nektarinu, a pojavljuje se tokom ljeta. Opadanje lisne mase glavni je rezultat napada, a obolijevaju i mlade grančice i plodovi. Ova bolest se ne pojavljuje u većim zasadima jer se u njima provode mjere zaštite, ali, u manjim zasadima, kao i onim koji se slabo ili nikako održavaju, može da uzrokuje veće problem.

Simptomi su u vidu crveno-smeđih pjega, s tamnijim rubom, koje na kraju ispadaju i dolazi do stvaranja okruglih rupica na listu zbog odumiranja tkiva. Na plodovima šljiva dolazi do stvaranja smeđkastih pjega, koje mogu da postanu i plutaste. I tkivo ploda postaje plutasto, često obuhvata veći dio ploda. Isto je i kod breskve i nektarine, čiji plodovi postaju deformisani.

Kad se pojave simptomi šupljikavosti lista šljive, već je kasno za zaštitu. Prouzrokovač bolesti (Stigmina carpophila) sigurno će se pojaviti u nasadima koji se slabo štite.

Opasnost od smrzavanja stabla

Najveći problem je u tome što, u slučaju jačeg napada, može doći do opadanja lisne mase što, ako kraj ljeta i početak jeseni budu kišni, i naročito ako se u ljeto primijene azotna đubriva, dovodi do novog listanja zbog čega biljka, nepripremljena, ulazi u zimu. U tom slučaju postoji opasnost od smrzavanja stabla.

Suština zaštite je u tome da se na stablu i pupovima održi sloj zaštitnih sredstava koji će spriječiti klijanje spora gljivice. Drugim riječima, potrebno je prskanje kontaktnim sredstvima koja će spriječavati širenje bolesti. Dovoljna su tri do četiri prskanja, tj. kada se stabla tretiraju protiv osice, prve i druge generacije smotavca, potrebno je koristiti registrovane fungicide za ovu bolest. Sistemike je lakše pronaći, za razliku od kontaktnih, koji su poželjniji u drugoj fazi vegetacije. Ubrzo nakon berbe, trebalo bi obaviti i tretman bakarnim sredstvima.

Kojim pripravcima tretirati voćke protiv šupljikavosti i kozičavosti lista?

Drugo prskanje bakrom trebalo bi obaviti prije kretanja vegetacije. Osim bakra mogu se koristiti i fermentisani ekstrakti kvasca, crvenih i smeđih algi i joda, koji također onemogućavaju razvoj gljivica, a imaju i odličan učinak na Moniliu. Ova sredstva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji, bogata su organskim azotom i ugljenikom i nemaju karencu. Takođe je dozvoljena i upotreba kreča, ali prije kretanja vegetacije, najbolje u kombinaciji sa bakrom ili sumporom.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor